Putin i Biden za nastavak razgovora o kontroli naoružanja

Predsjednici Vladimir Putin i Joe Biden dogovorili su u srijedu na svom prvom samitu nastavak razgovora o kontroli naoružanja i povratak veleposlanika na svoja mjesta u dvije prijestolnice, pošto su ih ranije ove godine Rusija i SAD povukle u jeku rasta napetosti. 

Samit u vili La Grande u Ženevi trajao je  manje od četiri sata, znatno manje nego što su to Bidenovi savjetnici očekivali.

Odluka o dvije odvojene konferencije za novinare značila je da ništa nije ostalo od srdačnosti koja je pratila susret Putina i bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa 2018.

Čak nije bilo ni zajedničkog ručka, ističe Reuters.

Prvi se novinarima obratio 68-godišnji Putin koji je kazao da je sastanak bio konstruktivan i bez animoziteta te da je pokazao želju obojica da shvate jedan drugoga.

“Suglasili smo se da će se veleposlanici naših zemalja vratiti na svoja mjesta”, rekao je Putin na konferenciji za novinare, rekao je Putin.

Kontrola naoružanja

Datum još nije utvrđen, rekao je, ali je sastanak bio “konstruktivan”.

Agencija Ifax je, pozivajući se na Kremlj, objavila da je dvojac privhatio zajedničku deklaraciju o strateškoj nuklearnoj stabilnosti. U njoj, kako prenosi Tass, stoji da se nuklearni rat ne bi smio nikada pokrenuti.

Također je rekao da će Moskva i Washington početi razgovore o mogućim promjenama nedavno produljenog sporazuma o kontroli naoružanja Novi START, dodavši da dvije zemlje snose odgovornost za nuklearnu stratešku stabilnost.

Kontrola naoružanja je jedna od stvari gdje je, unatrag gledajući, napredak bio moguć bez obzira na neka veća razmimoilaženja. Dvije su zemlje u veljači produljile ugovor Novi START na pet godina.

Po ugovoru, SAD i Rusija smiju imati po 1550 strateških nuklearnih bojevih glava, za 30 posto manje u odnosu na plafon utvrđen 2002. Novi START ograničava broj lansera i teških bombardera na 800.

Komentirajući optužbe da je ruska diplomacija nepredvidljiva, Putin je rekao da su potezi SAD-a o izlasku iz sporazuma o naoružanju bili nepredvidljivi.

Putin: Navaljni je znao da krši zakon

Putin, kako ističe Reuters, nije međutim pokazao da je iole spreman na kompromis po ostalim pitanjima, poput sve veće ruske vojne nazočnosti kod istočne granice Ukrajine te optužbi američke strane da su neidentificirani Rusi odgovorni za niz kibernetičkih  napada u SAD-u, a i potpuno je odbacio zabrinutost Washingtona za uhićenog oporbenog političara Alekseja Navaljnog.

“Znao je da krši zakon koji je na snazi u Rusiji”, rekao je Putin smjerajući na kršenje ranije uvjetne zatvorske presude po kojoj se oporbeni čelnik trebao redovito javljati zatvorskim vlastima.

Aleksej Navaljni je u kolovozu u komi prevezen u bolnicu u Berlinu nakon trovanja u Rusiji za koje optužuje Kremlj. U Njemačkoj se liječio gotovo šest mjeseci a u siječnju, nakon povratka u Rusiju, uhićen je jer se nije javljao vlastima, što je bio dužan činiti. Zbog toga mu je uvjetna kazna za prijevaru iz 2014. preinačena u kaznu strogog zatvora. Od tada je u zatvoru.

“Potpuno svjesno, ne poštujući zakon, otišao se liječiti u inozemstvo”, dodao je Putin: “Radio je što je htio”. “Učinio je to potpuno svjesno, zbog čega je uhićen”, rekao je.

Hakerski napadi i  bilateralni odnosi

“Dogovorili smo se da ćemo početi konzultacije o kibernetičkoj sigurnosti”, rekao je Putin.

Međutim, “najveći broj kibernetičkih napada u svijetu izvodi se s američkog prostora”, ustvrdio je kritizirajući izostanak suradnje Washingtona u tom pitanju.

Odnosi između dviju zemalja dodatno su se pogoršali u ožujku kada je Biden nazvao Putina “ubojicom, zbog čega je Rusija povukla svog veleposlanika iz Washingtona na konzultacije. SAD je potom opozvao svog veleposlanika u Moskvi u travnju.

Putin je danas nakon samita rekao da je zadovoljan Bidenovim objašnjenjem njegove primjedbe o “ubojici”.

Glede bilateralnih odnosa, Putin je rekao da je teško reći da će se odnosi sa SAD-om popraviti, ali da vidi “tračak nade” glede međusobnog povjerenja.

Putin je rekao da nitko nikoga nije pozvao u posjet, ni Biden njega, niti on Bidena.

“Nemam iluzija kada je u pitanju SAD. Prijateljstva nema, oni brane interese svoje zemlje. Dijalog je bio pragmatičan”, rekao je Putin.

O Ukrajini

Putin je rekao da Moskva razumije američko stajalište o “crvenim linijama”, ali i obrnuto te da nema ničega sadržajnog za raspravljat o mogućem članstvu Ukrajine u NATO-u.

Pritom je Putin optužio Kijev da krši sporazum o zaustavljanju sukoba između snaga ukrajinske vlade i proruskih separatista u istočnoj Ukrajini.

SAD se ne treba zabrinjavati zbog Arktika

“Zabrinutost američke snage zbog militarizacije Arktika posve je neutemeljena”, rekao je Putin i “uvjeren” je da ondje dvije zemlje “moraju surađivati.

Rusija samo “popravlja uništenu infrastrukturu” nakon raspada Sovjetskog Saveza, rekao je Putin koji je arktičku regiju upisao u strateške prioritete i naredio velika ulaganja u vojnu infrastrukturu i eksploataciju rudnog bogatstva što je izazvalo napetosti s drugim zemljama u regiji.

Ustvrdio je da Rusija kani “potpuno poštivati međunarodne pravne standarde” na Arktiku koji su klimatske promjene učinile dostupnijim i otvorile plovne putove pa su porasle i ambicije za prirodnim izvorima te regije između Sjedinjenih Država i Rusije, ali i Kine.

Moskva je ojačala svoju vojnu nazočnost, otvaranjem i modernizacijom nekoliko napuštenih baza iz sovjetskog razdoblja i rasporedila je svoj proturaketni sustav S-400.