Putin izazvao umjetnu eksploziju cijena plina?! ‘Sjeverni tok 2 bi se mogao urušiti‘
Iako su Rusi spremni za početak rada kontroverznog plinovoda, na pomolu su novi ogromni problemi
Kažu da u Kremlju s većom pozornošću i napetošću prate ankete skorih njemačkih izbora (održavaju se sljedeće nedjelje 26. rujna) nego što obraćaju pozornost na vlastite koji su u tijeku. Tu tek bace koji usputni pogled, jer je ionako sve jasno, ali zato s blagom nelagodom iščekuju izbore u Njemačkoj, najviše zbog sudbine geostrateškog plinovoda Sjeverni tok 2, koji je od životne važnosti za Putinov režim, koji se posljednjih pandemijskih mjeseci suočio s ubrzanom inflacijom i padom BDP-a.
Izbori u Njemačkoj neće samo označiti odlazak kancelarke Angele Merkel, koja je uglavnom bila sklona razvoju ekonomskih odnosa s Rusijom i podržavala Sjeverni tok 2 kao važnu polugu razvoja njemačkoga gospodarstva, ali i činjenici da bi Njemačka time postala jedan od glavnih, ako ne i glavni distributera energenata za EU. Plinovod Sjeverni tok 2 završen je početkom rujna, a kako kaže šef Gazproma Aleksej Miler, prve količine plina mogle bi poteći i prije sezone grijanja u Europi.
Uporabni certifikat
Gazprom je na to spreman. No, prvo treba dobiti uporabni certifikat od njemačkih regulatornih agencija, koji mora biti u skladu s Trećim energetskim paketom EU, a to bi, čini se, moglo pričekati da učine nove njemačke vlasti, čega se u Moskvi i pribojavaju. Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je ovih dana kako će od Sjevernog toka 2 "svi imati koristi, i prodavači i kupci", a u Moskvi je burno pozdravljen završetak radova, kao ne samo građevinska nego, prije svega, politička pobjeda, unatoč stalnim pritiscima i poteškoćama.
Prisjetimo se da su radovi često bili prekidani, i cijeli je projekt od početka bio pod upitnikom, a SAD je uveo i sankcije protiv tvrtki koje su bile uključene u izgradnju, pa čak i protiv osiguravateljskih tvrtki, a neke zemlje EU, poglavito Francuska te Poljska i baltičke države, vodile su kampanju protiv plinovoda, a jedan od glavnih razloga bio je strah od ovisnosti Europe o ruskom plinu, da se Rusiji daje u ruke mogućnost političke manipulacije Europskom unijom i da Rusija želi isključiti Ukrajinu iz "plinskog tranzita" te je učiniti nezanimljivom za EU, a time i lakšim plijenom svojih političkih interesa. No, Kremlju je ipak pao kamen sa srca završetkom radova na Sjevernom toku 2 jer smatraju da je najteži dio posla obavljen te da će Bruxelles morati pristati na "deal" s Gazpromom.
Schröderov utjecaj
No, ovih je dana europarlamentarac njemačkih Zelenih Reinhard Bütikofer za agenciju DPA izjavio da u Moskvi u vezi sa Sjevernim tokom 2 prerano viču: "Hura!" te da on može postati "investicijska ruševina". To posebno zabrinjava Ruse, jer pretpostavlja se da će Zeleni, a moguće i Liberali, biti važan dio nove njemačke vlade koju će, prema svim predviđanjima, preuzeti SPD. Naime, SPD je sklon Sjevernom toku 2, a u Kremlju računaju i na utjecaj bivšeg SPD-ova kancelara Gerharda Schrödera, velikog osobnog prijatelja Vladimira Putina, ali i člana Vijeća direktora najveće ruske naftne kompanije Rosnjeft.
No, Zeleni su jako protiv Sjevernog toka 2 i više puta su upravo njihovom intervencijom zaustavljani radovi u njemačkim vodama, tako da bi to pitanje moglo već u startu biti kamen spoticanja prilikom sastavljanja nove njemačke vlade, pišu neki ruski mediji. Isto tako, protiv su Liberali koje svi također vide u crveno-žuto-zelenoj koaliciji.
Umjetno pumpanje cijena
Neki njemački mediji, poput Deutsche Wellea, ističu kako su Rusi, da bi natjerali Bruxelles na prihvaćanje Sjevernog toka 2, umjetno izazvali nezapamćeni rast cijena plina na svjetskom tržištu, koje su ovih dana odletjele u nebo, na fantastičnih gotovo tisuću dolara za tisuću kubnih metara plina (cijena je nešto viša od 950 dolara). Naime, stvara se umjetni deficit plina, a, s druge strane, azijske zemlje su ovog ljeta kupile velike količine ukapljenog plina pa ga je u Europi bilo puno manje, a ovdašnji LNG terminali uglavnom su radili smanjenim ili nikakvim kapacitetom.
Veliki dobavljači cijelo su ljeto praznili zalihe plina iz svojih skladišta, pa Europa skoru zimu i novu sezonu grijanja dočekuje s minimalnim rezervama plina, što bi po "ruskim proračunima", pišu njemački mediji, moralo natjerati Bruxelles da što prije odobri i izda uporabnu dozvolu Sjevernom toku 2, koji s ruske strane čeka k'o zapeta puška da pusti prve količine plina.
Podsjetimo, propusna moć Sjevernog toka 2 je 55 milijardi kubnih metara plina godišnje. Nedavno je i Angela Merkel govorila kako će s vremenom opadati potreba za ruskim plinom te da će do 2046. godine EU prijeći uglavnom na obnovljive izvore energije, u prvom redu tzv. zeleni vodik. Za taj bi projekt već do 2025. godine Bruxelles mogao izdvojiti od 180 do čak nevjerojatnih 450 milijardi eura, a napominju da bi mu Ukrajina u tome bila glavni partner.
Istaknimo da bi do 2050. godine samo u Hrvatskoj trebalo biti instalirano 75 punionica vodika.
