Radikalan zaokret EU po pitanju migranata, diplomati u šoku: ‘Pa to je legalizacija istjerivanja!‘
Među potpisnicima, što je posebno interesantno, nisu Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska koje su izložene migracijskom pritisku
Skupina zemalja članica EU zatražila je da se ozakone oštre mjere na vanjskim granicama. Pismo, naslovljeno “Prilagodba pravnog okvira EU novim realnostima”, upućeno je povjerenicima zaduženima za pitanja migracija. To su Margaritis Schinas, potpredsjednik Komisije i Ylva Johansson, povjerenica za unutarnja pitanja.
“Nedavni događaji na vanjskim granicama EU naznačuju da EU mora prilagoditi postojeći pravni okvir novim realnostima, omogućavajući da se na odgovarajući način pozabavimo pokušajima instrumentalizacije ilegalnih migracija u političke svrhe i drugim hibridnim prijetnjama.” Tako počinje pismo.
Koje potpisuju ministri unutarnjih poslova sljedećih zemalja: Austrija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska, Litva, Latvija, Poljska i Slovačka. Pismo je objavio Politico.eu.
Referiraju se na govor o stanju nacije Ursule von der Leyen, predsjednice Europske komisije, u kojem je, sredinom rujna, istaknula da se “EU suočava s hibridnim napadom koji ima za cilj destabilizirati Europu što se ne smije tolerirati”.
Ovaj se dio primarno odnosi na granicu Bjelarusa i EU kamo je režim predsjednika Aleksandra Lukašenka, poraženog na izborima, sustavno dovodio migrante s Bliskog istoka. Ali se u obzir uzima i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan koji je 2015. godine svjesno pustio migrante prema Europi izazivajući humanitarnu krizu. Potpisnici pisma govore o “državnim akterima koji instrumentaliziraju ilegalne migracije”.
Potpisnice, sve članice Schengenskog sustava, traže maksimalnu razinu sigurnosti za vanjske granice, ne Schengena nego EU. Hrvatska skrbi za tu granicu. Inzistiraju da politika migracije i azila bude otporna na zlouporabu. “Nijedna treća država ne bi trebala moći koristiti naš sustav azila u svrhu vršenja političkog pritiska i ucjene EU-a i njezinih država članica, niti iskorištavati sadašnje stanje u Afganistanu”, navode.
Apostrofiraju da su neke države članice, ističem Mađarsku, prihvatile odlučne mjere, ali traže zajedničko rješenje na europskoj razini. Potpisnice podsjećaju na komunikaciju Komisije iz lipnja ove godine u kojoj se govori o redefiniranju pravila Schengena “u slučaju ozbiljne prijetnje, koja uključuje prijetnju javnom zdravlju”. U pismu se traži da se “ozbiljna prijetnja” proširi na instrumentalizaciju ilegalne migracije i druge hibridne prijetnje.
Dvanaest članica predlaže:
- Schengenska pravila moraju uzimati u obzir ilegalne prijelaze vanjskih kopnenih i morskih granica
- Definirati mjere koje članice smiju poduzeti u slučaju hibridnog napada instrumentalizacijom migracija
- Dosad se u slučaju sigurnosne prijetnje predviđalo vraćanje unutarnjih graničnih kontrola što je, tijekom pandemije, pokazalo neželjene posljedice. Nema posebnih mjera za zaštitu vanjske granice EU
- Praksa je potvrdila da nadzor granice ne sprječava osobe da pokušaju ilegalni prelazak granice pa bi stoga bilo korisno dopuniti pravila dodatnim mjerama zaštite
- Treba uzeti u obzir daljnji razvoj zajedničkih standarda zaštite granica EU posebno kad je riječ o nadzoru vanjskih granica
Posebno je važan sljedeći prijedlog. “Schengen ne predviđa fizičke barijere kao mjeru zaštite vanjskih granica EU-a. Čini se da je fizička barijera učinkovita mjera zaštite granice koja služi interesu cijele EU, a ne samo državama članicama prvog dolaska. Ovu legitimnu mjeru treba prioritetno dodatno i adekvatno financirati iz proračuna EU-a. To bi se također trebalo primijeniti na Zelenoj liniji, u slučaju Cipra, koja ne predstavlja vanjsku granicu.
Zaključno, potpisnici smatraju da bi predviđena rješenja trebala imati za cilj očuvanje Zajedničkog europskog sustava azila smanjenjem faktora privlačenja. “Također bismo trebali predvidjeti načine za zaustavljanje zlouporabe sustava azila i manipuliranja ljudskim životima od strane državnih aktera ili kriminalnih mreža”, zaključuju.
Politico navodi da se u tekstu ne navodi riječ “pushback”, fizičko istjerivanje ilegalnih migracija. Istodobno navodeći mišljenje nekih diplomata da je riječ o prijedlogu koji poziva na “legaliziranje istjerivanja”.
Među potpisnicima, što je posebno interesantno, nisu Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska koje su izložene migracijskom pritisku.
