SADA ĆE MALO RAZMISLITI PRIJE DIZANJA CIJENA! Potrošači mijenjaju navike, loši znakovi na horizontu: ‘Iznimno je važno da sukob u Ukrajini stane’

S dolaskom eura građane su dočekale i nove više cijene usluga i prehrambenih proizvoda. Mnogi psiholozi su u danima prije uvođenja nove valute upozoravali kako će zbog toga od 1. siječnja doći do pada prometa.

“Nakon konverzije plaće nam izgledaju puno manje. Umjesto nekoliko tisuća kuna, kao što je dosada bio slučaj, ljudi će na kraju mjeseca dobiti nekoliko stotina eura, što će u konačnici dovesti do manje potrošnje”, rekao nam je pri uvođenju eura psiholog Antun Palanović.

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju kako je pad počeo čak i ranije. Brojke pokazuju kako je u prosincu promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 1,7 posto na godišnjoj razini, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, pao za 3,5 posto. Kada uspoređujemo prosinac s mjesecom ranije vidi se kako je potrošnja pala 0,8 posto.

Ljudi su zabrinuti za svoje prihode

Prodajni stručnjak Emil Pavić objašnjava kako su porastom cijena proizvoda i usluga potrošači počeli ponašati racionalnije.

“Svjesni da im je kupovna moć sve manja, počeli su mijenjati navike i krenuli su sa štednjom i odricanjem od onog što je suvišno za svakodnevni život”, govori Pavić ističući kako je smanjivanje obujma u maloprodaji znak za usporavanje puno većih investicija.

“To su dobra koja imaju status značajnih ulaganja poput nabavke automobila, nekretnina ili nekih financijskih ulaganja. Kada imate visoke stope inflacije kao sada tada je svima na tržištu jasno da je došlo do ozbiljnog poremećaja”, kaže. 

Upozorava kako je pad potrošnje u maloprodaji jasno pokazao da se potrošači ne osjećaju ugodno i opušteno.

“Ljudi su zabrinuti za svoje prihode, što automatski znači oprez i smanjivanje potrošnje. Takvo ponašanje znak je proizvođačima, trgovcima i ponudi na tržištu da potrošači polako odbijaju pristanak na nove, značajno veće cijene što bi na kraju trebalo dovesti do stabilizacije cijena i smanjivanja inflacije”, objašnjava.

Posljedica usporavanja globalne ekonomije

Europska središnja banka (ESB) je najavila daljnje dizanje kamatnih stopa i u 2023. godini u svojim nastojanjima da inflaciju vrati na 2 posto. Na naše pitanje kada možemo očekivati pad na stope koje su posljednji put zabilježene u 2021. godini Pavić odgovara kako te brojke možemo očekivati ne prije sljedeće godine. 

“Pad potrošnje će se sigurno negativno odraziti na BDP. Kako još nemamo podatke za prvi kvartal potrebno je pričekati da vidimo točno koliki je pad, ali svakako možemo očekivati da će se ova neizvjesna situacija na tržištu odraziti na sve nas kao i na državni proračun”, objašnjava.

Hoće li pad BDP-a utjecati na subvencije struje i plina, pitanje je koje muči brojne građane. Naime, do 31. ožujka ograničene su cijene energenata za kućanstva, ali što će biti nakon 1. travnja, još se ne zna. Iako su cijene plina pale na razine prije rata u Ukrajini, građani ih još plaćaju po cijenama manjima nego što su one na burzama.

“Mislim da smanjena potrošnje neće značajno negativno utjecati na državne potpore cijenama energenata. Cijene nafte i plina padaju već duže razdoblje i sada imamo slučaj da je cijena plina na burzama manja nego prije godinu dana što vrijedi i na naftu. To je ujedno i posljedica usporavanja globalne ekonomije što i nije dobro ali je nužno kako bi se zaustavila inflacija. Mislim da građani i tvrtke mogu imati pozitivnu perspektivu za ovu godinu što se tih troškova tiče i da je Europa nakon početnog šoka reagirala na način da se ne dozvoli potpuni kolaps i histerija na tržištu koja je bila izvjesna prije samo pola godine”, istaknuo je Pavić.