Šeparović: 'Zakon o izbornim jedinicama se ukida, neustavan je. Novi bi trebao poštovati granice županija'
Šef Ustavnog suda kaže da će dosadašnji zakon biti ukinut s 1. listopada
Ustavni sud u utorak je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje važiti 1. listopada ove godine do kada bi Hrvatski sabor trebao osigurati provedbu ustavnog jamstva jednakog biračkog prava. Ističući da od prvog upozorenja 2010. do danas Hrvatski sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu kroz zakonodavne intervencije u izborno zakonodavstvo, Ustavni sud je naveo da „razumijevanje i povjerenje ne mogu biti takvi da u pitanje dovedu temeljno pravo općeg i jednakog biračkog prava”, piše Telegram.hr.
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović upravo daje izjavu za medije. Govorio je o određivanju granica izbornih jedinica.
“Ustavni sud poziva također da se u predstojećim izmjenama treba uvažavati mjerila zemljopisne kartografije. Granice se trebaju što više podudarati s upravno-teritorijalnih jedinicama. Nepoštivanje prethodnih zahtjeva, pod određenim okolnostima, moglo bi dovesti do nezakonitosti izbora. Ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača izravno utjecalo na izborni rezultat”, kazao je.
‘Povećava se jaz u broju birača po izbornim jedinicama’
“Ustavni sud je kao relevantne podatke uzeo iz dva službena, međusobno neovisna, izvora. Prvi je registar birača, a drugi je popis stanovništva iz 2021. godine. Ustavni sud nedvojbeno je utvrdio da se u razdoblju od 2010. nastavio povećavati tada već utvrđeni jaz u broju birača između 10 izbornih jedinica. Oba izvora pokazuju dugotrajan trend povećanja jaza”, objasnio je Šeparović.
“Moguće je utvrditi stabilan trend povećanja tih razlika kroz izborne cikluse. Ustavni sud je u prosincu 2022. zatražio podatke o trenutnom stanju u registru birača, oni potvrđuju opisane trendove. Ti podaci ukazuju na daljnje urušavanje vrijednosti biračkog prava glasa u značajnom broju izbornih jedinica”, dodao je Šeparović.
‘Privid da 94 posto građana ima biračko pravo’
Šeparović je naveo primjere nerazmjera u težini biračkog prava. “U VII izbornoj jedinici biračko pravo glasa nosi 31,36 % manju težinu u odnosu na isto pravo u IV izbornoj jedinici, dok u IX izbornoj jedinici ono iznosi 33.5 % manju težinu od istog prava u IV izbornoj jedinici”, rekao je.
“Biračko pravo glasa ima najveću vrijednost u IV izbornoj jedinici. Uz navedeni odnos sa VII i IX izbornom jedinicom, biračko pravo glasa u toj jedinici ima 27,5 % veću težinu u odnosu na X izbornu jedinicu, odnosno 24.7 % veću težinu uodnosu na II izbornu jedinicu”, dodao je.
“Ustavni sud uočio je određene nedosljednosti. Prema službenim podacima, za izbore 2020. godine, ukupan broj birača je iznosio 3,6 milijuna, a popisom stanovništva je utvrđeno da prebivalište u RH ima 3,8 milijuna stanovnika. To stvara privid da čak 94, 4 posto građana ima biračko pravo”, kazao je.
‘Opcija usklađivanja broja mandata s brojem birača’
“Ustavni sud odlučio je da službeni popisi birača moraju pružati uvid u stvarno stanje o broju birača u izbornim jedinicama, kako god one bile definirane zakonom”, naveo je.
“Zakonodavcu uvijek ostaje mogućnost i da se, umjesto mijenjanja granica izbornih jedinica, opredijeli za usklađivanje broja mandata s brojem birača u pojedinoj jedinici”, dodao je Šeparović.
“Trenutni sustav utemeljen na 10 izbornih jedinica značajno odstupa od načela jednakosti težine svakog glasa. Ustavni sud utvrdio je da zakon nije u suglasnosti s Ustavom te je odlučio da Sabor mora donijeti novi zakon do 1. listopada ove godine. Odluka je donesena većinom glasova, uz protivljenje jednog suca, Miroslava Šumanovića”, kazao je.
Uskoro opširnije…
