Sindikat hrvatskih učitelja poslao otvoreno pismo ministru: Ovo je 10 gorućih pitanja
Sindikat hrvatskih učitelja ususret početku nove školske godine ministru Radovanu Fuchsu uputio je otvoreno pismo kako bi mu prenijeli 10 najčešćih pitanja koja dobivaju s terena.
Pitanja i predložena rješenja prenosimo u cijelosti:
PROBLEM NEDOSTATKA POMOĆNO-TEHNIČKOG OSOBLJA
svakim je danom sve veći. Općepoznata je činjenica da su mnoge škole još prije razdoblja COVID-a ukazivale na nedostatak osoblja prouzročen zabranom zapošljavanja. Problem je sada još ozbiljniji, a osobito zbog pojačane potrebe za čišćenjem te načina podjele obroka, što je sve navedeno u samim uputama HZJZ-a.
Mnoge škole, naime, nisu dobile odobrenje za novo zapošljavanje nakon što su njihove spremačice/kuharice/domari otišli u mirovinu te su time mnoge škole dovedene u situaciju da ne mogu osigurati osnovne higijenske uvjete za rad škola. Pojavom COVID-a 19 problem se samo još više produbljuje jer ne samo da postoji drastičan nedostatak tih zaposlenika, već je sada i povećana potreba za dodatnim poslovima koje bi pomoćno-tehničko osoblje trebalo obavljati. Dakle, prema našem istraživanju provedenom u sklopu EU projekta, prije COVID-a 19 više od 48% spremačica čistilo je veću površinu od propisane.
Ukoliko se ovaj problem hitno ne riješi, troškovi države bi mogli dugoročno postati još veći, a zdravlje učenika i zaposlenika pa time i njihovih ukućana nepotrebno ugroženo radi širenja zaraze koje se na vrijeme moglo spriječiti. Stoga molimo da učinite sve što je u Vašoj moći da se odobri dodatno zapošljavanje pomoćno-tehničkog osoblja.
IZRAZITO VUNERABILNI
Iako je na Radnoj skupini prihvaćen naš prijedlog analize visokorizičnih zaposlenika, taj se scenarij nije dogodio pa ostaje pitanje zaštite tih zaposlenika i njihova statusa te radnih zaduženja. Također, nije se odgovorilo na pitanje zaštite najugroženijih pa su se tako pojedini roditelji i zaposlenici obratiti pravobraniteljici za djecu kako bi dobili odgovore koja su njihova prava. Postavlja se i pitanje opravdavanja izostanaka učenika i imaju li oni u tom slučaju mogućnost online nastave te tko će takvu nastavu provoditi pošto je nemoguće složiti takva zaduženja. Sva ova pitanja još uvijek su otvorena, a zahtijevaju hitne odgovore jer ćemo opet dočekati nastavnu godinu nespremni.
PROBLEM PRIJEVOZA
Naglašavamo apsurdnost i neprovedivost nekih od predloženih mjera te prenosimo prijedloge koje smo zaprimili s terena kako bi se pronašla prihvatljiva rješenja.
Dakle, nema smisla da se učenici različitih razreda zajedno „gužvaju“ u istom prijevoznom sredstvu da bi se kasnije, u školi, strogo osiguravalo nemiješanje različitih skupina učenika, a nakon toga bi opet sjedali u isti autobus u kojem nerijetko bude i više učenika nego što je to dozvoljeno.
U isto vrijeme, u medijima vidimo vijesti kako su „prijevoznici na koljenima“ i kako je njihov promet drastično pao te traže dodatne subvencije od strane države. Dakle, potreba za dodatnim prijevozom djece je ogromna, a prijevoznici, s druge strane, imaju drastičan pad prometa.
Smatramo da je prijeko potrebno napraviti hitnu koordinaciju prijevoznika i osnivača, no uz prethodno razrađen plan države o načinu na koji bi mogla subvencionirati dodatni prijevoz učenika, ovisno o potrebama pojedinih županija.
Ukoliko se takav prijevoz ne može osigurati, bojimo se da neće biti moguće imati nastavu u školama bez značajnih epidemioloških problema. S terena su nam se javili mnogi zabrinuti zaposlenici i roditelji. Preporuka da se u sredstvima javnog prijevoza djeca voze s članovima samo one obrazovne skupine kojoj pripadaju u školi, apsolutno je neprovediva u trenutno situaciji s prijevozom, a jedino što se može učiniti jest da se osigura što više buseva u kojima bi djeca mogla držati distancu. Također, dobili smo par upita može li se HŽ uključiti u prijevoz učenika kako bi se omogućila distanca, no na to pitanje odgovor mogu dati samo nadležna tijela.
Također, na području Krapinsko-zagorske županije (ali i nekih drugih) mnogi se mališani prevoze minibusevima zbog konfiguracije terena i uskih prometnica, pa je potrebno osigurati dodatne minibuseve kako bi učenici imali što veći razmak. U nekim, pak, drugim predjelima Hrvatske (Slavonija, Dalmacija itd.), umjesto minibuseva, rješenje mogu biti veći autobusi ili više njih tako da učenici mogu držati razmak. Naravno da takva opcija zahtijeva veća ulaganja, ali je potrebna sve dok je epidemiološka situacija ovakva. Također, određena svota novca se uštedjela na proljeće za vrijeme nastave na daljinu kad nije bilo prijevoza ili se odvijao u smanjenom obimu. Ukoliko mogućnost zaraze ne svedemo na minimum, dugoročni trošak države opet će biti veći jer će zdravstveni sustav biti opterećeniji u slučaju eskalacije broj zaraženih. U većim gradovima, gdje djeca i mladi koriste pretrpani javni prijevoz, potrebne su kontinuirane medijske objave o odgovornosti, načinu nošenja i vrsti maski te distanci.
INFORMATIKA, DOP, DOD, INA
S obzirom da je još 2018. godine na snagu stupila Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj i u kojoj stoji da će se za učenike I., II., III. i IV. razreda osnovne škole primjenjivati od školske godine 2020./2021., debelo se kasni s odobrenjima za zapošljavanje dodatnog kadra informatičke struke. Naime, većina škola odobrenja za zapošljavanje (jer to su nova radna mjesta) još nije dobila, a za 10-ak dana netko treba držati izbornu nastavu informatike. Dodatnu pomutnju izazvala su odobrenja izdana pojedinim školama u kojima stoji da učitelj informatike predaje heterogenim skupinama do 28 učenika prvog do četvrtog razreda. Heterogene skupine u uvjetima gdje se strogo pazi na nemiješanje učenika iz različitih skupina?! Takva odobrenja su u koliziji s aktualnim uputama HZJZ-a i MZO-a o organizaciji nastave, a da ne govorimo da bi mogle „potaknuti“ neke ravnatelje da organiziraju nastavu informatike po principu rada u kombinaciji. Pa će učitelj informatike u maloj školi predavati 4 kurikuluma informatike istovremeno… Usput, koliko je škola koje imaju opremljene informatičke učionice na način da se nastava informatike može izvoditi kvalitetno sa 28 učenika u učionici?! Dakle, nužno je što brže u škole poslati odobrenja za novim zapošljavanjem i pritom se voditi isključivo interesom naših učenika.
Također, nužno je dati jasnu uputu o organizaciji dopunske i dodatne nastave te izvannastavnih aktivnosti. Svi su ti satovi oni koji su potrebni našim učenicima kao dopunska pomoć ili kao oni koji utječu na razvoj njihovih potencijala i kreativnosti, bilo u školama ili online.
PRODUŽENI BORAVAK
Hoće li se odobriti sredstava za novo zapošljavanje, ili će postojanje produženog boravka doći u pitanje? Hoće li se i nadalje dozvoljavati razlike u organizaciji i provođenju programa produženog boravka u odnosu na pojedine osnivače? Naime, osnivači moraju znati kolika je potreba za novim zapošljavanjima s obzirom na upute po kojima miješanja djece iz različitih skupina ne smije biti, ali i s obzirom na povećanu potrebu roditelja za takvim zbrinjavanjem njihove djece. I po ovom pitanju se debelo kasni i još uvijek nije poznato u kojem će smjeru ići organizacija boravka.
CARNET
Svakom učitelj treba omogućiti besplatan Internet ili nadoknaditi trošak korištenja istog te osigurati sredstva rada za nastavu na daljinu – laptope, kamere.
Potrebno je omogućiti korištenje aplikacija i alata koji su se pokazali dobrima u nastavi na daljinu, a čije korištenje je trenutno onemogućeno na tabletima i laptopima Škole za život.
Također, mnogi predlažu i otvaranje digitalne baze koja bi bila na korištenje svima u sustavu kao podrška redovnoj nastavi ili u slučaju nastave na daljinu. To je odluka i ulaganje koje je prijeko potrebno za izvođenje kvalitetne i ujednačene nastave na daljinu, a koristit će i dugoročno.
Ujedno je potrebno bolje organizirati obrazovne portale na kojima će se objavljivati smjernice i materijali za učitelje i stručne suradnike koji se mogu preuzeti i uređivati, uz poštivanje autorskih prava (o kojima bi, također, trebalo educirati i velike i male). Isto vrijedi i za obrazovne portale za učenike.
PREDMETNA NASTAVA
Molimo za što žurnija objašnjenja kako će izgledati nastava ukoliko se škola odluči za opciju kombinacije nastave u školi i online nastave. Naime, s terena saznajemo da se mnoge škole neće odlučiti za tu opciju, mada nemaju potrebne prostorne kapacitete za osiguranje potrebnog razmaka, jer nemaju dovoljno informacija temeljem kojih bi mogli donijeti odluku. Kako nije moguće da se nastava s učenicima u razredu snima te da ju istovremeno prate učenici kod kuće, mnoga pitanja ostala su neriješena. Zaduženja učitelja i struktura njihova radnog vremena su ostala velik problem, a zaposlenici koji rade na više škola su u posebno zahtjevnoj situaciji. Ponavljamo, do početka nastavne godine je 10-ak dana…
I još nešto što se odnosi na sve učitelje i stručne suradnike, a koji su upravo u razdoblju obnove zvanja. Što će biti s njima s obzirom na stroge upute o ne/ulasku u školske ustanove? Predlažemo hitno pronalaženje rješenja u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje. Jedan od načina je produljenje zvanja svima kojima istječe sada, u vrijeme kada se ne može ostvariti dolazak na uvid u nastavu te provedbu postupka kada se za to ostvare uvjeti.
UMJETNIČKE ŠKOLE I POSEBNE USTANOVE
Na Radnoj skupini bilo je mnogo riječi o umjetničkim školama i posebnim ustanovama, no iz uputa su one izostale pa je potrebno što prije odgovoriti na mnoge upite oko načina izvođenja nastave zbog mnogih specifičnosti u kojima takve ustanove rade.
S terena smo dobili prijedloge da se zasebno urede i upute za centre za odgoj i obrazovanje jer uvjeti rada te podijeljenost na više sustava nisu pogodni za jednoznačne i općenite upute. Uvjeti rada takvih ustanova razlikuju se od uvjeta rada u redovnim školama pa bi se, stoga, trebale donijeti i specifične upute o organizaciji rada u takvim ustanovama.
ZAŠTITNA OPREMA, TESTIRANJE, SAMOIZOLACIJA
Mnogi na terenu traže odgovor na pitanje hoće li se za zaposlenike škola osigurati testiranje na COVID i, ukoliko hoće, koliko učestalo (primjerice, na početku i na kraju svakog polugodišta)? Hoće li se za zaposlenike osigurati zaštitna oprema? Prepustiti i to osnivačima te tako doprinijeti neujednačenosti nije najbolje rješenje. Hoće li zaposlenik škole u kojoj nisu osigurani svi potrebni uvjeti za zaštitu, od dovoljnog broja pomoćno-tehničkog osoblja pa sve do zaštitne opreme, biti dodatno financijski obeštećen jer se njegovom ugrozom ugrožavaju i članovi njegove obitelji? Što je s učiteljima koji rade u više škola, a isti završe u samoizolaciji? Hoće li učitelji koji će zbog zaraženog djeteta ili onog koje dolazi iz obitelji zaraženog biti „nagrađeni“ naknadom za bolovanje zbog samoizolacije u iznosu do najviše 4200,00 kn?!
Koliko su učinkoviti viziri i bi li bilo svrsishodnije da učitelji nose vizire umjesto maski jer se na taj način može bolje vidjeti mimika lica i govoriti razgovjetnije dok se radi s učenicima?
SVRSISHODNOST I OSTVARIVOST ISHODA
Na kraju, vezano uz predmetne kurikulume i djelomično nezadovoljstvo njihovim sadržajem te ishodima učenja. Podsjećamo na prigovore struke da se ishodi nisu prilagodili trenutnim potrebama učenika i društva u cjelini. U aktualnoj situaciji bilo bi nužno napraviti analizu te reducirati sadržaje i ishode, svesti ih na one temeljne za ostvarivanje vertikalne i horizontalne prohodnosti. Pogotovo je to potrebno u slučaju ponovnog povratka na nastavu na daljinu. Dakle, u interesu naših učenika je da kurikulumi i ishodi učenja budu svrhoviti i ostvarivi!
