Sjećanje na logor Morinj: Hrvatska i Crna Gora zajedno protiv zaborava ratnih zločina

Na mjestu nekadašnjeg logora Morinj kod Kotora, gdje su tijekom agresije na Hrvatsku bili zatočeni brojni civili i branitelji iz dubrovačkog područja, hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i njegov crnogorski kolega Ervin Ibrahimović položili su u subotu vijence i zapalili svijeće u znak sjećanja na žrtve.

Na spomen-ploči, podignutoj na mjestu logora, stoji natpis kojim se podsjeća na „velikosrpsku agresiju na Hrvatsku“ i izražava žaljenje za patnje logoraša:

„Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi.“

Iako je komemoracija protekla dostojanstveno, manja skupina lokalnih stanovnika mirno je prosvjedovala tvrdeći da tekst na ploči ne odražava u potpunosti povijesne činjenice.

Grlić Radman: 'Ne zaboravljamo stradalnike Morinja'

Ministar Grlić Radman istaknuo je da se Hrvatska i ove godine prisjeća žrtava logora Morinj, dodavši kako to mjesto ima duboko simboličko značenje za obje države.

– Ovdje dolazim već četvrtu godinu i ono što je dobro jest da svake godine njegujemo sjećanje našim dolascima. Pokazujemo da nismo zaboravili stradalnike logora Morinj. Također, nismo zaboravili ni tu zločinačku narav onih koji su dovodili ljude iz Hrvatske, koji su napadali Dubrovnik baš u ovo vrijeme prije 34 godine bez ikakvog razloga, bez ikakva povoda. Ovdje su bili zatočeni civili, branitelji, ali i starci i žene, rekao je Grlić Radman.

Dodao je kako su u hrvatskoj delegaciji bili i trojica bivših logoraša, čija je svjedočanstva slušao večer ranije u Dubrovniku, prilikom susreta s predstavnicima Udruge dubrovačkih logoraša.

– Kultura sjećanja važna je ne samo za Hrvatsku i žrtve, nego i za Crnu Goru, važna je za sve nas kako bismo njegovali to sjećanje i kako bi nove generacije koje dolaze spoznale sve te mračne trenutke zajedničke povijesti i onoga što se dogodilo, naglasio je hrvatski ministar.

Ibrahimović: 'Crna Gora ne smije zaboraviti Morinj'

Crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović poručio je da je Crna Gora čvrsto opredijeljena za kulturu sjećanja i suočavanje s prošlošću, istaknuvši kako je očuvanje istine nužno za gradnju budućih odnosa između dviju država.

– Crna Gora kao demokratska država ne smije dopustiti da se zaboravi logor Morinj i sva ona zla koja su se u njemu dogodila. Moramo shvatiti da su ideologije 90-ih, te mračne ideologije, ostavile crnu mrlju i na Crnu Goru. Zato smo kao društvo spremni, i danas, prepoznati sve ono što je bilo loše, ali, zagledani u budućnost, nastaviti dobru prijateljsku bilateralnu suradnju s našom prijateljskom državom Hrvatskom, rekao je Ibrahimović.

Dodao je kako je važno da upravo iz Morinja odjekne jasna poruka o nužnosti privođenja pravdi svih počinitelja i inspiratora ratnih zločina.

– Nažalost, i danas imamo i u Crnoj Gori i u okruženju one koji i dalje podržavaju ratne zločince i takve ideologije. Poistovjećuju se s njima i bore se protiv kulture sjećanja. Crna Gora je posvećena kulturi sjećanja i razumije da kroz nju pokazujemo pijetet prema svim stradalima, ali i solidarnost s njihovim obiteljima, rekao je crnogorski ministar.

Otvorena pitanja i nasljeđe prošlosti

Dvije države posljednjih mjeseci vode bilateralne konzultacije radi rješavanja preostalih otvorenih pitanja, osobito onih koja se odnose na ratnu odštetu i simbolička pitanja povezana s logorom Morinj. Hrvatska je, podsjetimo, zbog neriješenih pitanja onemogućila Crnoj Gori zatvaranje Poglavlja 31 (vanjska, sigurnosna i obrambena politika) u pregovorima s Europskom unijom.

Grlić Radman je pritom naglasio kako je ostvaren napredak u razgovorima o odšteti za bivše logoraše, ali i upozorio na problem što gradski bazen u Kotoru nosi ime po Zoranu „Džimiju“ Gopčeviću, osobi koju hrvatske udruge logoraša povezuju s čuvanjem zatočenika u Morinju.

– Neprihvatljivo je da jedna javna ustanova, poput bazena, nosi ime po zapovjedniku straže. Sinoć su mi predstavnici udruge dubrovačkih logoraša govorili kako je upravo taj čovjek, po kojem bazen nosi ime, bio jedan od onih koji su zlostavljali logoraše, rekao je Grlić Radman.

Morinj – simbol zločina i opomene

Kroz logor Morinj prošlo je ukupno 292 zatočenika iz dubrovačkog područja, a njih 169 svjedočilo je o nehumanim uvjetima i zlostavljanjima. Za zločine počinjene u tom logoru crnogorski sudovi su osudili četiri osobe na ukupno 12 godina zatvora.

– Tu smo došli odati počast ubijenim, umrlim i zatočenim logorašima, invalidima danas. Ne govorim da treba gajiti mržnju, ali ovo se ne smije zaboraviti i trebaju buduće generacije znati za ovo, rekao je Igor Guljelmović, rekao je bivši logoraš Igor Guljelmović.

Kao i prethodnih godina, komemoracija u Morinju nije bila samo čin sjećanja na ratne strahote, nego i snažna politička poruka – da Hrvatska i Crna Gora, unatoč teškoj prošlosti, mogu graditi budućnost temeljenu na istini, pravdi i uzajamnom poštovanju.

Neriješena pitanja – brod „Jadran“, granica i slučaj Lora

U diplomatskom dijalogu između Hrvatske i Crne Gore i dalje su otvorene brojne teme iz ratnog i poratnog razdoblja. Među njima su status školskog broda „Jadran“, granično razgraničenje na moru te pravosudni slučaj Lora.

Crnogorski mediji navode da su dvije države blizu dogovora o rješavanju vlasništva nad brodom „Jadran“, bilo bilateralnim putem, bilo pred međunarodnom arbitražom. No pitanje granice i dalje ostaje otvoreno, dok se slučaj Lora, u kojem je stradalo 14 pripadnika bivše JNA iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, zasad ne uključuje u ovaj dogovor.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uoči posjeta ministra Grlića Radmana zatražio je da i Lora bude uključena u međudržavni sporazum, no hrvatski ministar je to odlučno odbio:

– Čini mi se da se ovdje olako politizira s tim pojmom. U slučaju vojnog zatvora Lora, moram podsjetiti da je to oduvijek bio vojni zatvor u bivšoj Petoj pomorskoj oblasti. Hrvatsko pravosuđe je pokrenulo postupke i istrage, naravno, i donijelo odgovarajuće presude. Tako da svako izjednačavanje logora u Morinju i vojnog zatvora zapravo relativizira i umanjuje žrtve Morinja, rekao je Grlić Radman.

Podsjetio je i na nedavno rješavanje pitanja Hrvatskog doma „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi, što vidi kao pozitivan iskorak u pravcu rješavanja i drugih spornih tema – vlasništva nad brodom „Jadran“, vojne sukcesije te povrata otete imovine Hrvata Boke kotorske, osobito u Tivtu i Dobroti.

– Postoje presude i one se moraju provesti. Moraju se uknjižiti vlasnici kojima je bila oduzeta imovina i na tome ćemo ustrajati, kako bismo zaštitili vlasništvo jer je ono neotuđivo pravo, naglasio je hrvatski ministar.

Mirni prosvjed i osporavanje natpisa

Tijekom same ceremonije u Morinju, dvadesetak mještana okupilo se u mirnom prosvjedu, optužujući vlasti da „služe tuđim interesima“. Prosvjednici su tvrdili da spomen-ploča „ne govori istinu“ te su zatražili njezino uklanjanje.

Najavili su kako će se ponovno okupiti 10. listopada, a ako ploča do tada ne bude uklonjena – sami će poduzeti akciju.

Podsjetimo, spomen-ploču u Morinju su u listopadu 2022. otkrili tadašnji crnogorski ministri Ranko Krivokapić i Raško Konjević, zajedno s hrvatskim ministrima Gordanom Grlićem Radmanom i Tomom Medvedom, kao trajni podsjetnik na zatočenike s dubrovačkog ratišta.

Konferencija „To Be Secure“ – dijalog o budućnosti Balkana

Nakon komemoracije u Morinju, ministar Grlić Radman otputovao je u Budvu, gdje je sudjelovao na međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji „To Be Secure“, jednom od najvažnijih foruma u regiji koji okuplja predstavnike država, NATO-a i stručnjake za sigurnosne politike.

Kako je izvijestio novinar Vicko Dragojević, tema ovogodišnje konferencije bila je globalna sigurnosna nestabilnost i njezin odjek na jugozapadni Balkan.

– Ovogodišnja tema konferencije odnosi se na složenu situaciju u čitavom svijetu i njezinu refleksiju na jugozapadni Balkan, s tendencijom da se vanjske neprilike pretvore u prilike ovdašnje, rekao je Dragojević.

Na panelu o europskom putu Crne Gore sudjelovali su ministar Ervin Ibrahimović, hrvatski ministar Gordan Grlić Radman i bivši slovenski predsjednik Borut Pahor. U raspravi je ponovno naglašeno kako Crna Gora uživa snažnu potporu Europske unije, posebice Hrvatske, te da je među državama Zapadnog Balkana najdalje napredovala prema članstvu u EU-u.

– Crna Gora ima snažnu potporu na svom europskom putu, kako je od svih država u tome najdalje dospjela, a hoće li se i kada to dogoditi, ovisi će najprije o njoj, zaključio je Dragojević.