SJEĆATE LI SE? Goldstein godinama ponavljao istu tezu – sada mu se obila o glavu

Pelješki most, simbol hrvatskog zajedništva i strateškog povezivanja juga države s ostatkom teritorija, danas stoji kao jedan od najvećih infrastrukturnih pothvata u povijesti Hrvatske. No, unatoč njegovoj očitoj važnosti, povjesničar Ivo Goldstein godinama je osporavao njegovu vrijednost, nazivajući ga „užasno skupim“, „nepotrebnim“ i „katedralom u pustinji“. Danas, kada se most svakodnevno koristi, njegove procjene djeluju – promašeno.

Projekt koji je spojio Hrvatsku

Pelješki most (2404 metra dužine, 6 glavnih stupova, rasponi od 72 do 285 metara) svečano je otvoren 2022. godine. Omogućio je trajni cestovni kontinuitet Republike Hrvatske, izbjegavajući prolazak kroz Neum, prelazak granica i carinske kontrole između dva dijela hrvatskog teritorija. Most udovoljava i zahtjevima Bosne i Hercegovine – visina od 55 metara omogućuje nesmetan prolazak brodova prema luci u Neumu.

Uz to, do danas je most prešao milijun vozila više nego što su predviđale početne konzervativne procjene Hrvatskih cesta. Već u prvoj godini korištenja promet je nadmašio sva očekivanja.

Godine osporavanja – bez pravih argumenata

Goldstein je najprije 2018. u Globusu napisao da će Pelješki most biti „najskuplji spomenik dubinski promašenoj politici“. U tekstovima za 24sata dodatno je tvrdio kako je najpovoljnije rješenje bilo – ostaviti kopno od Dubrovnika odvojeno od ostatka Hrvatske i graditi koridor kroz Neum.

Zanemario je nekoliko ključnih činjenica:

• Europska komisija je 2016. provela opsežnu studiju isplativosti. Pelješki most je izabran kao najbolje rješenje od svih opcija, uključujući koridor kroz Neum.

• 85% troškova financirala je Europska unija, a ostatak Hrvatska. To znači da su hrvatski građani dobili strateški infrastrukturni objekt za višestruko manju cijenu od stvarne vrijednosti.

• Sigurnost i državna suverenost – prelazak preko Neuma uključivao je dvije granice, granične kontrole, Schengen ograničenja i ranjivost u slučaju političkih sporova ili blokada.

Ignoriranje struke i koristi

Goldstein tvrdi da preko mosta „nitko ne vozi izvan turističke sezone“ i da će to biti „most s najmanjim prometom u svijetu u toj kategoriji“. Brojke ga demantiraju – Pelješki most prešao je 4 milijuna vozila u nešto više od dvije godine djelovanja, a promet raste izvan turističke sezone zbog lokalnih potreba Pelješca, Korčule i dubrovačkog područja.

Također, struka je nedvosmisleno ocijenila da bi koridor kroz Neum bio dugotrajnije, skuplje i politički osjetljivije rješenje. Uz to, BiH nikada nije službeno ponudila pravni okvir kojim bi Hrvatska trajno imala nesmetan prolaz.

Most Cetina – još jedan dokaz razvoja

Goldstein često prešućuje činjenicu da Hrvatska istovremeno gradi i druge infrastrukturne projekte. Primjer je Most Cetina kod Omiša – čelični gredni most duljine 152 metra, integriran s tunelima Komorjak. Projekt je završen 2024. godine, a također ga je projektirao Marjan Pipenbaher.

To pokazuje da Hrvatska nije „sve uložila u jedan most“, već da paralelno ulaže u cestovnu, energetsku i prometnu infrastrukturu diljem zemlje.

‘Katedrala u pustinji’? Ne – dokaz da Hrvatska može

Goldsteinov talijanski izraz cattedrale nel deserto danas zvuči ironično. Pelješki most donio je:

• trajnu teritorijalnu povezanost Hrvatske

• lakšu logistiku Hrvatske vojske i civilnih službi

• razvoj Pelješca, Korčule i Dubrovačko-neretvanske županije

• turistički rast i nova ulaganja

• smanjenje prometnih gužvi, čekanja i prelazaka granice

Smeta li Goldsteinu što je projekt, koji je otvoreno nazivao promašajem, postao simbol hrvatskog uspjeha?

Goldstein je imao pravo na svoje mišljenje. Ali kada ga stvarnost, brojke, promet, građani i rezultati demantiraju – korektno bi bilo to priznati. Pelješki most nije spomenik promašaju. Naprotiv, postao je spomenik upornosti, inženjerskom znanju i vjeri u vlastitu državu.

Ivo Goldstein smatra se kontroverznom figurom u hrvatskom javnom prostoru ponajprije zato što često zauzima stavove koji su u suprotnosti s dominantnim društvenim narativima o Domovinskom ratu, komunističkom razdoblju i nacionalnom identitetu. Njegove interpretacije povijesti, poput relativiziranja pojedinih komunističkih zločina, ali i oštrih kritika državnih projekata poput Pelješkog mosta, izazivaju oštre reakcije dijela javnosti, braniteljskih udruga i konzervativnih intelektualaca. Goldstein se nerijetko pozicionira kao moralni kritičar hrvatske politike i društva, a protivnici mu zamjeraju elitistički pristup, selektivno tumačenje činjenica i uporabu povijesti u dnevnopolitičke svrhe. Upravo zbog takvog djelovanja dobiva istovremeno snažnu podršku jednih i kritiku drugih, čime ostaje jedna od najpolarizirajućih javnih osoba u Hrvatskoj.