SKANDAL KOJI TRESE HRVATSKU: Nakon pedofilskih izjava pala nagrada, ali ne i podjele

SLUČAJ MILKA VALENTA PRERASTAO U KULTURNI POTRES: nakon opoziva nagrade buknuo rat oko granica umjetnosti, odgovornosti i ljudskosti

Slučaj Milka Valenta u samo nekoliko dana prerastao je iz književne polemike u jedan od najvećih kulturnih skandala u Hrvatskoj ove godine. Ovogodišnji dobitnik Goranova vijenca, jedne od najuglednijih pjesničkih nagrada u zemlji, priznanje je primio 21. ožujka, da bi mu оно bilo opozvano 25. ožujka nakon što su u fokus javnosti ponovno došle njegove ranije izjave o pedofiliji i dječjoj pornografiji iz intervjua za časopis Artikulacije iz 2022. godine. Organizatori Goranova proljeća pritom su priznali da laureata, kako su sami naveli, nisu dovoljno propitivali izvan njegova književnog opusa te su zaključili da ne žele stajati iza stavova koje smatraju neprihvatljivima.

Upravo tu leži srž cijelog potresa: nije riječ samo o jednome pjesniku i jednoj nagradi, nego o pitanju kako je uopće moguće da ozbiljna kulturna institucija previdi ili zanemari javno izrečene stavove koji diraju u samu granicu civilizacijskog minimuma. U službenom obrazloženju opoziva organizatori su poručili da su svjesni “društvenog kapitala” koji takva nagrada nosi te da ne žele pridonositi normalizaciji diskursa “gluhog na patnju žrtava najbrutalnijeg nasilja”. Time su zapravo priznali ono što je velik dio javnosti odmah prepoznao: da ovdje više nije riječ o estetskoj procjeni, nego o moralnoj i društvenoj odgovornosti institucije koja dodjeljuje javno priznanje.

Dodatnu težinu slučaju dala je i reakcija ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, koja je opoziv nagrade ocijenila ispravnim potezom te Valentove izjave nazvala skandaloznima. Posebno je naglasila da manifestacija s tradicijom duljom od 60 godina ne smije biti povezana s takvom situacijom. S druge strane, Društvo hrvatskih književnika zauzelo je bitno drukčiji stav: osudilo je Valentove izjave kao etički neprihvatljive, ali je istodobno poručilo da je naknadno oduzimanje već dodijeljene nagrade zbog pritiska javnosti i medija neprihvatljivo te da takav potez pokazuje neozbiljnost i neprofesionalnost povjerenstva. Tako je cijeli slučaj otvorio još jedan duboki rascjep — onaj između moralne odgovornosti i institucionalnog straha od presedana.

U međuvremenu se kulturna scena podijelila. Dio književne i intelektualne javnosti branio je autonomiju književnosti i odvajanje autora od djela, dok je drugi dio upozoravao da se iza velikih riječi o slobodi stvaralaštva ne može skrivati relativizacija zla. U tom kontekstu odjeknula je i ocjena da “oni brane estetske kriterije, a javnost brani granicu ljudskosti”, što sažima bit čitavog sukoba: može li društvo nagrađivati umjetnički opus autora čiji javni istupi prelaze granicu prema opravdavanju seksualnog nasilja nad djecom? Reakcije posljednjih dana pokazuju da velik dio javnosti na to pitanje odgovara odlučnim — ne.

Na tom valu stigla je i reakcija istraživačkog novinara Gordana Malića, koji je cijeli slučaj dodatno zaoštrio tvrdeći da pedofilija nije “urođena” ni prisutna među sisavcima na način kako ju je Valent pokušavao prikazati, nego da je riječ o devijaciji specifično ljudskog društva i poremećenog moralnog kompasa. Malić pritom nije napao samo Valenta, nego i dio njegovih javnih branitelja, poručivši da među njima ima onih koji se iza poza slobodoumlja skrivaju kao “alkosi, pozeri ili budale”. Upravo zato ova priča više nije samo afera jednog pjesnika, nego ogledalo stanja u dijelu hrvatske kulturne scene: koliko je ona spremna braniti slobodu, a koliko je spremna previdjeti moralni sunovrat kada dolazi upakiran u “veliku umjetnost”