Slavni hrvatski ekonomist otkrio stvarno stanje u državi: ‘Naše plaće su ustvari 30 posto manje’
Građani sve teže mogu pratiti promjene cijena hrane, režija, ali i drugih dobara i usluga koje koriste. U protekle tri godine cijene svega su drastično porasle, a statističari se trude barem donekle pokazati koliko nas inflacija udara po džepu.
No, postavlja se pitanje tko je u pravu. Naime, Državni zavod za statistiku je nedavno objavio prve procjene inflacije za lipanj, koje govore kako su cijene bile za 2,4 posto više nego u istom mjesecu lani. S druge strane, Eurostat je također objavio svoje prognoze u kojima inflaciju u Hrvatskoj procjenjuje na 3,4 posto. Po njihovim podacima, imamo treću najveću inflaciju u eurozoni, a nije zgorega spomenuti kako smo neko vrijeme bili i rekorderi.
Mnogi su zbunjeni takvom razlikom i teško im je pojmiti za koliko su poskupjeli proizvodi i usluge koje svakodnevno ili povremeno koriste. Jasno im je da su skuplje, ali sve im je teže pratiti koliko novca trebaju izdvojiti.
Razlike u izračunu
Iz DZS-a su pokušali objasniti razliku u izračunu, pa su tako naveli da se u Hrvatskoj koristi indeks potrošačkih cijena (IPC), dok je u EU taj indeks harmoniziran (HIPC), odnosno prilagođen stanju inflacije u eurozoni, Europskoj uniji, Europskom ekonomskom području i zemljama kandidatkinjama.
“HIPC i IPC računaju se na temelju jednake reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna je razlika u odnosu na indeks potrošačkih cijena u obuhvatu stanovništva i izvorima za ponderacijsku strukturu. Glavni izvor podataka za izračun ponderacijske strukture HIPC-a na višim razinama agregacije jesu podaci nacionalnih računa, a za niže razine agregacije upotrijebljeni su podaci iz Ankete o potrošnji kućanstava”, objasnili su iz DZS-a.
Tu dolazimo do nekoliko stvari koje objašnjavaju razlike u stopama inflacije. Obuhvat stanovništva kojeg DZS spominje različit je u Hrvatskoj i EU. Naime, u Hrvatskoj se gleda samo potrošnja domicilnog stanovništva, dok se u EU, uz njih, gleda i potrošnja turista, stranih radnika, ali i institucija poput domova za nezbrinutu djecu ili starije osobe. S obzirom na to da se u Hrvatskoj bilježi sve veći broj stranih radnika, a privlačimo i velik broj turista, nije jasno zašto i to nije uvršteno u statistike.
Sve je u redu
Drugi pojam koji se spominje su nacionalni računi. Europska komisija je zatražila njihovo usklađivanje po zemljama članicama do kraja ove godine. Hrvatska bi to trebala učiniti s objavom rezultata o BDP-u, 22. listopada ove godine.
Iz DZS-a objašnjavaju da za izračun inflacije koriste podatke iz Ankete o potrošnji stanovništva iz 2019. godine. No, priznaju da je 2022. napravljena nova anketa, čije će podatke koristiti tek od 1. siječnja 2026. godine. Dotad bi već trebala biti provedena još jedna takva anketa.
“Svi izračuni su točni u skladu s metodologijom, ali to ne znači da jedna i druga metodologija odražavaju inflaciju za bilo kojeg potrošača. To sve ovisi o mjerodavnom tržištu. Recimo, kad bismo uzeli čovjeka, umirovljenika koji ima dohodak od 500 eura, njemu je inflacija puno veća, jer u njegovoj potrošnji hrana iznosi 50 posto. Kad bi potrošnja hrane bila 10 posto, njegova inflacija je u tom slučaju pet posto. Znači, svaki čovjek ima svoju inflaciju, ona ovisi o njegovom dohotku s jedne strane i s druge strane o njegovoj košarici”, objasnio je Jurčić.
Na dnu Europe
Eurostat je izračunao da je prosječna godišnja plaća u Hrvatskoj lani iznosila 12.330 eura (1027,50 eura mjesečno). S druge strane, DZS navodi kako je prosječna neto plaća u travnju iznosila 1323 eura. Po dohotku se nalazimo pri dnu Europe, lošije od nas su samo Rumunjska, Bugarska i Turska. Stoga je jasno da jače osjetimo svaku promjenu cijena.
“Kad imate 20 posto ljudi na granici siromaštva i još 20 posto koji se bore sa minusima na tekućim računima, onda svako povećanje cijena ruši realne ili nominalne dohotke i tu je inflacija puno osjetljivija. Ali što se tiče našeg tumačenja, to je čitava rasprava o tim indeksima. Ona vam više zbunjuje ljude, svaki čovjek osjeća tu inflaciju. Sve je to ispravno, ali odgovor je – ispravno prema metodologiji koja se primjenjuje. A to znači da se dogoditi da to nije zapravo indeks jednog potrošača, već je u prosjeku najveća koncentracija oko tog indeksa prema toj metodologiji”, objasnio je Jurčić.
Dakle, podaci o inflaciji u nekom mjesecu nisu netočni, iako su različiti. No, vlast se voli pohvaliti dobrim brojkama. Tako je i premijer Andrej Plenković u srijedu naglasio važnost odgovornosti svih tržišnih sudionika kako bi se spriječilo nepotrebno podizanje cijena. Ipak, nerijetko se hvali kako je inflacija zapravo pala.
Kako mjeriti BDP
Voli se Plenković pohvaliti i drugim dobrim ekonomskim pokazateljima. Tako često ističe rast BDP-a. Procjene Hrvatske udruge poslodavaca govore kako bi BDP trebao ove godine porasti za 3,3 posto, a sljedeće za 2,8 posto.
No, da bi se dobio točan izračun rasta gospodarstva, u izračun je potrebno uvrstiti i inflaciju. Slovenski Statistički ured je lani proveo reviziju već spomenutih nacionalnih računa. To je rezultiralo smanjenjem BDP-a za otprilike dvije milijarde eura. Tako je rast BDP-a spušten s 5,4 posto na samo 2,5 posto, što je izazvalo smjenu ravnatelja Ureda za statistiku.
“BDP se može mjeriti i po potrošnom i po proizvodnom principu. Kad bi se mjerio po proizvodnom principu, on bi bio manji. Još je to bila stara socijalistička metodologija kojom se mjerio koncept materijalne proizvodnje. Budući da u Hrvatskoj nemamo sustavnu ekonomsku politiku, kada bismo je imali, onda bi trebali imati i nekoliko načina obračuna bruto domaćeg proizvoda. Budući da koristimo ove podatke koji nisu pogodni za javno odgovornu ekonomsku politiku, mi onda gledamo ukupnu bruto domaću potrošnju”, ustvrdio je Jurčić.
Plenković je ipak u pravu?
Ipak, naglašava da je premijer Plenković u pravu, čak i kad, objašnjavajući ekonomske pokazatelje, tvrdi da Hrvati žive bolje nego što misle. “On je u pravu, ali to zapravo nije, jer brojke nisu te kvalitete. One su točne po toj metodologiji, ali to ne pokazuje kvalitetu hrvatskog gospodarstva. Kad pogledate otkud te brojke dolaze, onda to pokazuje slabost hrvatskog gospodarstva. Nisu one došle su iz hrvatske proizvodnje, nego iz djelatnosti koje su zapravo najmanje plaćene”, poručio je Jurčić, ponovno okrenuvši priču na niske dohotke.
Podsjetio je ekonomist i na obećanje kako ćemo do 2030. godine stići europski prosjek po BDP-u. Kaže da bi nam za to trebao rast gospodarstva od sedam posto godišnje, a ne trenutni od jedva tri posto. Trenutni BDP iznosi nešto manje od 20.000 eura po glavi stanovnika. No, za pravo stanje stvari trebalo bi pogledati podatke o paritetu kupovne moći, koji također imaju veze s inflacijom.
“Po paritetu kupovne moći mi smo negdje na 73 posto europskog prosjeka. Taj paritet govori da su usluge Hrvatskoj jeftinije, pa možemo kupiti više usluga za našu plaću u Hrvatskoj nego u Europi. Uz to, paritet kupovne moći ne pokazuje da smo mi puno bogatiji nego što izgledamo, nego pokazuje da su naše plaće manje za tih 30 posto nego što su europske. Tako da tu imaju različite koordinacije i neke te igre. Plenkoviću ta statistika ide na ruku jer je pozitivna, ali suština je ipak malo drugačija, nije toliko pozitivna, kako pokazuju ti nominalni podaci”, zaključio je Jurčić.
Izvor:dnevno/Foto: Fah
