Slavonci okreću leđa pšenici, prigrlili novu kulturu: ‘Par godina prije ovo je bilo nezamislivo’
Na pariškoj burzi cijena pšenice u utorak, 28. svibnja, iznosila je 264,5 eura/T, što označava nastavak rasta cijena ove biljke na svjetskom tržištu. U isto vrijeme, situacija na domaćem tržištu je crna pa domaći ratari za svoju pšenicu mogu dobiti maksimalno 190 eura/T.
U takvoj klimi, nije nikakvo čudo da je ove godine u našoj zemlji posađeno 30 tisuća hektara manje pšenice nego prošle godine.
Kako nam kaže Matija Brlošić, slavonski poljoprivrednik i član upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), sve je više ratara koji zbog lošeg stanja na tržištu prelaze na neke druge ratarske kulture.
Okreću se novim kulturama
“Vidimo kako sve više ratara u Slavoniji i Baranji sad bob što je prije samo nekoliko godina bilo nezamislivo. Već sad je zasađeno do deset tisuća hektara”, kaže Brlošić dodajući da se već nekoliko godina vidi pomak prema uljanoj repici, dakle, industrijskom bilju.
“Kako bude padala cijena pšenice, sve će se više ratara okretati novim kulturama. Uz bob, sve više ratara se okreće proizvodnji industrijskog bilja, poput soje koje u Europi nedostaje”, kaže Brlošić.
Uz niske cijene, veliki problem hrvatskim ratarima stvara i ukrajinska pšenica koje je preuzela talijansko tržište na kojem su naši ratari tradicionalno plasirali svoje proizvode.
‘Apsolutno neprihvatljivo’
“Hrvatski ratari bi bili savršeno zadovoljni s cijenom od 240 eura po toni, ali ne i s cijenom koja se u Hrvatskoj nudi za pšenicu. Zašto je to tako pitali smo i naše ministarstvo i Europsku komisiju, ali još nismo dobili odgovor. To da je razlika u cijenu na zajedničkom tržištu i do 4o posto, to je apsolutno neprihvatljivo”, kaže.
“Mi do danas nismo dobili potpore, a sve zato jer je Agencija za plaćanja u poljoprivredi nije imala vremena sve napraviti zbog administrativnog pritiska. Zbog svega toga vjerojatno ćemo imati manje prinose”, kaže.
Na pitanje koju bi poruku poslao novom potpredsjedniku Vlade i ministru poljoprivrede Josipu Dabru, upozorava da hitno treba raditi na administrativnom rasterećenju.
“S obzirom na omotnicu koju smo dobili, koja je za novo programsko razdoblje manja oko 15 %, bez državne intervencije u poljoprivredu nećemo moći opstati”, zaključio je Brlošić.
