Slavonski paradoks: Zemlje nema dovoljno za sve, a dio državne zemlje stoji neobrađen

Jedan od problema koji se godinama ne rješava do kraja u poljoprivrednom sektoru jest onaj raspodjele državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup. Često se sumnja u nepotizam čelnika lokalne samouprave, ali ne samo to.

Slavonski paradoks: Ravnica nepregledna, zemlje nema dovoljno za sve koji ju žele obrađivati, a istovremeno dio državne zemlje stoji neobrađen, blokiran.

Razlog: Dugotrajan, kompliciran i netransparentan proces zakupa. U općini Drenovci u ovom trenutku natječaj za zakup zemlje traje čak 15 mjeseci!

“Imamo dva-tri slučaja gdje su jedni drugima ulazili u posjed, pod okriljem noći, poljoprivrednici kojima je rečeno da je natječaj gotov i da su dobili zemlju. Dođe čovjek, a njiva mu pokošena”, kaže Antun Golubović iz Hrvatske poljoprivredne komore.

“Zakon ne ide u prilog stočarima i mladima, a u njih se kunemo”

Problem nažalost nije pojedinačni incident. U Garčinu natječaj traje nevjerojatne četiri godine.

Osim što izaziva nered i sukobe među seljacima, procesi zakupa poljoprivrednog zemljišta imaju još jedan negativan efekt.

“Parcelu koja je 22 hektara podijele na 5 parcela, na nju možeš samo helikopterom”, kaže Golubović.

Jagma za zemljom je velika. Za 84 proizvodno-tehnološke parcele u općini Drenovci čak je 664 prijavitelja.

Načelnik općine Josip Nasurović ističe: “Mi nikakvih informacija nemamo da je netko nezadovoljan i da je netko nekome ušao u posjed.”

Ali i on priznaje da je Zakon o poljoprivrednom zemljištu manjkav i nedorečen. Aplikacija za transparentno bodovanje ne radi: “Osobno smatram da ovaj Zakon ne ide u prilog mladima i stočarima, a u njih se kunemo. Očekujem da će Vlada dati novi prijedlog zakona Saboru. Mi ćemo imati prijedloge, nadamo se da će biti usvojeno.”

“70 posto poljoprivrednika obrađuje manje od pet hektara”

Struka je složna: Potrebna je cjelovita reforma zemljišne politike države: “Zakon koji je 15. ili 16. po redu ne funkcionira dobro. Svrha mu je bila okrupnjavanje zemljišta a nažalost na terenu se pojavljuju novu lovci na poticaje i dolazi do usitnjavanja poljoprivrednog zemljišta.”

U Europi prosječna farma je veličine 17 hektara i više, u Hrvatskoj kaže 70 posto poljoprivrednika obrađuje manje od 5 hektara.

Svi akteri upiru oči u novog ministra, potez je na njemu. Hoće li pod njegovim vodstvom administracija u Ministarstvu poljoprivrede krenuti u tako opsežan posao kao što je novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu?

Hrvatska poljoprivredna komora kao i Hrvatska udruga poslodavaca najesen traže široku javnu raspravu o ovom problemu.