Srbi se naoružavaju do zuba, na rubu smo 3. svjetskog rata, a pazite u kojoj fazi je Hrvatska
Prema najnovijem izvješću Global Firepower za 2025. godinu, koje analizira vojnu moć 145 zemalja na temelju više od 60 faktora, uključujući broj vojnika, opremu, financijsku stabilnost i logističke kapacitete, Sjedinjene Američke Države zadržale su vodeću poziciju s indeksom snage 0,0744. Rusija i Kina slijede ih s vrlo sličnim indeksima snage, 0,0788, što ukazuje na minimalne razlike među tri najveće vojne sile svijeta.
Prvih deset mjesta na listi redom zauzimaju: Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Indija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Južna Koreja, Pakistan, Japan, Francuska, U regiji Zapadnog Balkana, Srbija prednjači, zauzimajući 56. mjesto na globalnoj ljestvici, čime se ističe kao najjača vojna sila u regiji. Hrvatska se nalazi na 66. mjestu, dok su ostale zemlje regije rangirane niže: Albanija na 90., Sjeverna Makedonija na 108., Bosna i Hercegovina na 133., Crna Gora na 129., a Kosovo na 135. mjestu.
Ove pozicije odražavaju različite razine ulaganja u obranu, veličinu oružanih snaga i dostupne resurse. U kontekstu globalnih prijetnji i rata u Ukrajini, mnoge europske zemlje, uključujući one u regiji, povećavaju svoja vojna ulaganja i moderniziraju oružane snage kako bi odgovorile na nove sigurnosne izazove. U Europi, Njemačka je značajno povećala svoj vojni proračun, dok Poljska ulaže u modernizaciju svojih oružanih snaga. Ova trendovi ukazuju na sve veći fokus europskih zemalja na jačanje obrambenih kapaciteta u svjetlu promjenjivih globalnih sigurnosnih uvjeta.
Rastu napetosti
Narastajuće geopolitičke napetosti, rat u Ukrajini i nestabilnosti na Bliskom istoku potaknuli su europske zemlje da ubrzaju modernizaciju svojih vojnih sustava. Njemačka je 2022. najavila povijesni preokret u vojnoj politici, obećavši 100 milijardi eura za jačanje Bundeswehra, a trend su slijedile i druge članice NATO-a. Francuska je dodatno povećala svoj obrambeni proračun za 2024., a Poljska je najavila kako želi imati najjaču kopnenu vojsku u Europi.
Skandinavske zemlje također ozbiljno ulažu u obranu – Finska, koja se nedavno priključila NATO-u, značajno je povećala broj vojnika i kupila američke borbene zrakoplove F-35. Švedska, uoči punopravnog ulaska u NATO, ulaže u obnovu sustava protuzračne obrane i modernizaciju flote.
Usporedo s time, Hrvatska i Srbija također jačaju svoje vojne kapacitete, iako iz različitih strateških motiva. Srbija je posljednjih godina kupovala rusku i kinesku opremu, uključujući sustave protuzračne obrane i borbene dronove. Uz to, Beograd aktivno ulaže u domaću obrambenu industriju i organizira velike vojne vježbe.
Hrvatska je, s druge strane, usmjerena na interoperabilnost sa saveznicima unutar NATO-a. Nabavom francuskih Rafalea, obnovom helikopterske flote i modernizacijom vojne opreme, Hrvatska jača svoj položaj u regiji i pozicionira se kao strateški pouzdan partner zapadnih saveznika. Uz to, najavljena su nova ulaganja u infrastrukturu, obuku i obrambenu industriju.
Srbija ispred Hrvatska
Uz sve navedeno, očito je da Europa više ne doživljava sigurnost kao zajamčenu. Sukob u Ukrajini probudio je svijest o potrebi za snažnijim oružanim snagama, bržim reakcijama i većim ulaganjem u nove tehnologije, uključujući kibernetičku sigurnost, bespilotne letjelice i obranu iz svemira. Vojna ravnoteža u Europi mijenja se, a zemlje poput Hrvatske i Srbije aktivno traže svoje mjesto u toj novoj stvarnosti. Što se samih Hrvatske i Srbije tiče, unatoč sličnim veličinama i povijesnim naslijeđima, između Srbije i Hrvatske postoje značajne razlike u vojnoj strategiji, opremi i savezništvima.
Hrvatska, kao članica NATO-a i Europske unije, usmjerena je prema modernizaciji u skladu sa zapadnim standardima. Nabava 12 borbenih zrakoplova Rafale, modernizacija oklopnih vozila Patria i helikopterske flote, kao i kontinuirana suradnja sa saveznicima, pokazuje jasan smjer prema interoperabilnosti i obrani u okviru kolektivne sigurnosti. Uz to, Hrvatska sudjeluje u brojnim međunarodnim vojnim misijama i vojnoj obuci u sklopu NATO-a.
Srbija, iako vojno neutralna, ima drugačiji pristup – fokusira se na samostalno jačanje vojnih kapaciteta, često surađujući s Rusijom i Kinom. U posljednjim godinama nabavila je sustave protuzračne obrane poput Pancira S1, kineske borbene dronove CH-92A i modernizirala domaću industriju s naglaskom na oklopna vozila i naoružanje. Iako Srbija ima veći broj aktivnog osoblja i širi spektar opreme, Hrvatska se strateški oslanja na tehnološki naprednije sustave i kolektivnu sigurnost u okviru NATO-a, što daje prednost u pogledu dugoročne obrambene učinkovitosti.
Izvor:dnevno/Foto: Fah
