Srbi su svim silama htjeli osvojiti ovaj hrvatski grad: U divljačkom napadu ubijali i djecu

Opći napad na Karlovac, koji je započeo 4. listopada 1991. godine, bio je ključna faza u ratnim zbivanjima tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj. Karlovac je tada bio važna strateška točka jer je povezivao Hrvatsku sa zapadnim dijelom zemlje, a ujedno je bio logistički centar za opskrbu. Obljetnica početka napada upravo je za ovaj vikend…

Taj grad bio je podvrgnut stalnim napadima Jugoslavenske narodne armije (JNA) i paravojnih snaga, koje su nastojale osvojiti grad i kontrolirati ključne prometne pravce. Sam grad, smješten na rijekama Korani, Kupi i Mrežnici, imao je značajnu obranu koja je predstavljala prepreku za napredovanje neprijateljskih snaga prema zapadnim dijelovima Hrvatske i prema Zagrebu.

U to vrijeme, grad je bio podvrgnut intenzivnom bombardiranju i napadima, a od 4. listopada, JNA je krenula s brutalnim, općim napadom, koristeći kako vojnu opremu, tako i snage koje su bile podržane od strane Srba i srpskih paravojnih formacija.

Stravičan napad na Karlovac

Napad je započeo rano ujutro… Prvo je JNA, uz podršku paravojnih postrojbi krenula s bombardiranjem središta grada i strateških točaka koristeći artiljeriju, tenkove, zračne udare i drugu tešku vojnu opremu. Napad je bio masivan, a cilj je bio oslabiti obranu grada i otvoriti put za ulazak trupa JNA i srpskih snaga. Napadi su intenzivno i vrlo agresivno nastavljeni i drugoga dana, pa je stanovništvo bilo prisiljeno skloniti se u skloništa i podzemne prostore. Bitke su postale još žustrije 6. listopada kada je JNA pokušavala zauzeti strateške točke u okolici grada, poput vojnog skladišta, mostova i prometnih čvorišta. Međutim, hrvatski branitelji nisu popuštali i uspjeli su obraniti ključne lokacije, čime su spriječili potpuni pad grada.

U stankama granatiranja po Karlovcu je trajao lov na snajperiste koji su se skrivali i djelovali iz vojnih objekata u gradu. Linija obrane protezala se oko grada, ali i oko zaposjednutih vojarni.

U početku slabo naoružani i nedovoljno organizirani, branitelji su se teško odupirali, a uz to grad je bio pritisnut i dolaskom brojnih prognanika. Ipak, osnovan je prislušni centar, ustrojene su Operativna zona i 110. brigada Hrvatske vojske. Uspješnima su se pokazali pregovori s jugooficirima, posebice sa zapovjednikom skladišta Jamadol, koji je imao zadatak minirati opasni objekt, ali ga je ipak na kraju predao.

Grad u kojem neprijatelj nije štedio ni djecu

Iako su napadi trajali nekoliko dana, opći napad na Karlovac nije uspio dovesti do potpune okupacije grada. Obrana Karlovca, uz pomoć dragovoljaca i dobrovoljaca, odigrala je ključnu ulogu u sprječavanju većih napredovanja JNA i srpskih snaga. Bitka za Karlovac bila je jedna od najvažnijih bitaka u Domovinskom ratu, jer je spriječila pad zapadne Hrvatske i omogućila daljnji organizirani otpor Hrvatske vojske.

Nekoliko civila i vojnika su poginuli, a veliki broj civila je bio prisiljen napustiti svoje domove zbog uništavanja infrastrukture i bombardiranja, no u konačnici je bilanca bila puno crnja. Na području toga grada i Županije evidentirane su 392 civilne žrtve Domovinskog rata, ubijeno je 18 djece, a 78 ranjeno. Najmlađa civilna žrtva bilo je malo dijete od 2 mjeseca i 6 dana, poginulo prilikom granatiranja izbjegličkog naselja u auto-kampu Grabovac 26. rujna 1991. godine.

U Karlovcu i okolici naknadno je pronađeno osam masovnih grobnica u koje su zločinci bacili pobijene ljude: Saborsko Popovšanac s 15 tijela ubijenih, Saborsko Borik sa 3 tijela, dvije grobnice u Lipovači Drežničkoj sa po 3 i 4 tijela, Slunj sa 6 tijela i Drežnikgrad sa 3 tijela ubijenih Hrvata. U Cetingradu pronađene su dvije masovne grobnice sa 4 i 6 tijela. Grad je pretrpio velika materijalna oštećenja, a dugoročno je utjecalo na životne uvjete njegovih stanovnika.