Stiže usklađivanje mirovina: Evo koliku će ‘povišicu’ dobiti umirovljenici

Umirovljenici u Hrvatskoj od siječnja 2025. mogu očekivati povećanje mirovina za 2,89 posto, što će prosječnoj mirovini donijeti tek 16 eura više, piše Mirovina.hr. .

Konačna stopa rasta bit će poznata krajem veljače, dok će isplata biti u travnju, s uključenim zaostacima za siječanj i veljaču. Mirovinski analitičar Željko Šemper upozorava kako je riječ o "mrvicama" te ističe da Vlada ne pokazuje stvarnu brigu za potrebe umirovljenika.

Dvaput godišnje usklađivanje prema rastu cijena i plaća

Mirovine se u Hrvatskoj usklađuju dva puta godišnje, prema kretanju prosječnih plaća i cijena u prethodnom polugodištu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), bruto plaće u drugoj polovici 2024. (bez prosinca) rasle su za 3,4 posto, dok su potrošačke cijene porasle za 1,7 posto. Preliminarni izračuni pokazuju da, po aktualnoj formuli 70:30, postotak usklađivanja iznosi 2,89 posto.

Na prosječnu mirovinu svih umirovljenika, koja iznosi 553,58 eura, ovo povećanje donosi samo 16 eura više.

Što bi donijela izmjena formule?

Da je Vlada provela dogovor iz studenog 2023. i promijenila formulu na 85:15, usklađivanje bi iznosilo 3,15 posto, odnosno povećanje od 17,44 eura – svega 1,44 eura više. Šemper naglašava da ni ovakva izmjena formule ne bi donijela značajnije povećanje, već bi bila samo minimalna korekcija mirovina.

• “Ovo su samo mrvice koje služe kao mamac pred izbore. Za takve minorne izmjene ne treba ni javna rasprava ni dva čitanja u Saboru,” poručuje Šemper.

Nedostatak empatije i pravednosti

Šemper ističe kako trenutna formula usklađivanja ne osigurava pravično povećanje mirovina, već samo djelomično održava njihovu realnu vrijednost. Podsjetio je na mišljenje Ustavnog suda, koji je ocijenio da ovakvo usklađivanje nije adekvatno, te na preporuku Europske komisije da Hrvatska treba uvesti pravedniji model usklađivanja i povećati neoporezivi dio mirovine.

Premijer se hvali rastom BDP-a, ali podaci Eurostata pokazuju kako Hrvatska ima najniži udio mirovina u plaćama među zemljama EU.

• “Naše mirovine gube utrku s plaćama, inflacijom i rastućim troškovima hrane. Čak ni usklađivanje prema povoljnijem parametru ne bi riješilo problem. Vladi nedostaje stvarna empatija za umirovljenike – oni dobivaju samo obećanja i dugoročne planove koji za njih ne znače ništa,” zaključuje Šemper.