Što će sada Plenković? Suci Vrhovnog suda doslovno su mu pokopali Lex AP

Vodeći suci u državi analizirali su predložene izmjene Kaznenog zakona i iznijeli brojne kritike.

Kazneni odjel Vrhovnog suda RH doslovno je pokopao prijedlog tzv. Lex AP. U pitanju je najavljena izmjena Kaznenog zakona prema kojoj bi se kažnjavalo objavljivanje informacija iz izvida i istraga. Predviđena je kazna do tri godine zatvora.

Službeno se novo kazneno djelo zove “neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje”, a u Kaznenom zakonu trebao bi ga regulirati Članak 307.a.
Iako novinari nisu navedeni među onima koji mogu biti počinitelji ovog kaznenog djela, pravni stručnjaci već su upozorili da se novinari mogu naći u poziciji poticatelja, a mogli bi biti zahvaćeni i mjerama tajnog nadzora.

Sada i Kazneni odjel Vrhovnog suda tvrdi da je riječ o odredbi koja je problematična s više aspekata.

Mogu li novinari biti kažnjeni?

Prije svega suci se osvrću upravo na novinare. Naime, smatraju da bi Ministarstvo pravosuđa i uprave koje predlaže izmjene trebalo u Članku 307.a decidirano navesti da novinari ne mogu biti kažnjeni za neovlašteno otkrivanje informacija o izvidima i dokaznim radnjama.

“Predloženi krug osoba koje mogu biti počinitelji na obuhvaća sve one koji sudjeluju u prethodnom postupku. Primjerice, tu su uvijek najprije građani od kojih se prikupljaju informacije, a oni nemaju svojstvo svjedoka. Ako nisu svjedoci onda ni ne spadaju u krug onih koji mogu neovlašteno odati informacije”, primjećuju suci Kaznenog odjela Vrhovnog suda.

Kamo je nestao javni interes?

Suci upozoravaju i kako nova zakonska odredba ne predviđa da okrivljenik bude oslobođen u slučaju da je objavljena informacija od javnog interesa.

“Kod neovlaštenog zvučnog snimanja i prisluškivanja, te neovlaštenog otkrivanja profesionalne tajne propisano je isključene protupravnosti ako je objava u javnom ili nekom drugom važnom interesu”, ukazuju suci.

Zašto ovdje toga nema, iako i Europski sud za ljudska prava u svojim presudama ističe interes javnosti kao razlog zbog kojeg se tajne informacije smiju objavljivati, nitko iz Ministarstva pravosuđa nije objasnio.

Hoće li stati curenje informacija?

Na kraju se suci Kaznenog odjela Vrhovnog suda RH pitaju hoće li ova nova odredba zaustaviti ‘curenje informacija’.

“Točno je da je takva praksa nepoželjna i da ima mnogo takvih primjera. Iznošenje sadržaja izvidne ili dokazne radnje pretvara se u suđenje u medijima i stvara javno mišljenje o krivnji, te navodi na zaključak kako bi sud trebao postupiti. To utječe na dojam o sudbenoj vlasti i može kršiti pretpostavku nedužnosti.

No, predložena norma nema nomotehničku kaznenopravnu kvalitetu koja bi sprječavala kršenje nedužnosti i utjecala na pozitivan dojam o odlukama sudbene vlasti”, zaključuje se u mišljenju Kaznenog odjela Vrhovnog suda RH.