Strani dragovoljci Domovinskog rata u Hrvatskoj: Između herojstva i nepriznavanja
Osnivanjem i kasnijem radom Udruge stranih dragovoljaca Domovinskog rata proizašla je iz inicijative pojedinaca koji su željeli priznati i podržati doprinos stranih dragovoljaca u hrvatskom Domovinskom ratu. Početkom 90-ih godina prošlog stoljeća, mnogi strani državljani iz različitih dijelova svijeta pridružili su se hrvatskim oružanim snagama kako bi pomogli u obrani Hrvatske od agresije.
Brojkama kojima raspolažemo, stranih dragovoljaca bilo je iz 79 zemalja svijeta, s preko tisuću osoba. Od tog broja najmanje 85 ih je poginulo, a gotovo 140 je ranjeno (nijedan taj broj ne može varirati, zbog samih dokaza koji nisu vođeni kako treba).
Krešimir Malić, iz Melbournea , koji je kasnije postao predsjednik Udruge, istaknuo je da je uspostava Udruge započela umrežavanjem s veteranima, kao i pojedinačnim inicijativama pojedinaca. Mario Tadić bio je jedan od ključnih aktera u pokretanju Udruge, a suradnja s drugim stranim dragovoljcima postupno je dovela do formiranja jezgre Udruge kakva je danas.
Prije vukovarske komemoracije nekoliko godina unatrag, skupina od dvadesetak branitelja potpisala je zahtjev za registraciju Udruge. To je bio početak organiziranog priznavanja i podrške stranim dragovoljcima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu. Inicijativa za stvaranje Udruge potaknuta je željom da se stranim dragovoljcima pruži priznanje i podrška te da se očuva sjećanje na njihov doprinos u obrani Hrvatske.
Stvaranje Udruge stranih dragovoljaca Domovinskog rata bilo je rezultat zajedničkog napora pojedinaca i grupa koji su prepoznali važnost priznavanja i potpore stranim dragovoljcima te su se angažirali u osnivanju organizacije koja će to ostvariti.
Malićeva vizija kao predsjednik Udruge naglašava potrebu za priznanjem i podrškom stranih dragovoljaca, kako od strane hrvatske vlade, tako i od hrvatske dijaspore. Njegova apelacija za veću podršku veteranima i njihovim obiteljima ističe važnost socijalne i zdravstvene skrbi za one koji su služili.
U pogledu priznanja stranih dragovoljaca, Malić ističe važnost obilježavanja prigoda poput obljetnice Oluje te potrebu za većim angažmanom i podrškom hrvatske dijaspore u tom procesu. Njegova poruka upućena australskoj zajednici ističe važnost priznavanja i poštovanja stranih dragovoljaca.
Strani dragovoljci u Domovinskom ratu suočavali su se s nizom problema tijekom i nakon ratnih sukoba, uključujući:
-
Pravni status: Mnogi strani dragovoljci nisu imali formalni pravni status u Hrvatskoj tijekom ratnih sukoba. Njihova sudjelovanja u borbi često su bila nepriznata ili nedovoljno regulirana, što je moglo dovesti do problema u priznavanju njihovih prava i beneficija.
-
Integracija: Nakon završetka rata, strani dragovoljci integracije suočili su se s izazovima u hrvatsko društvo. Razlike u kulturi, jeziku i običajima mogle su predstavljati prepreke za uspješnu integraciju, osobito za one koji su odlučili nastaviti živjeti u Hrvatskoj.
-
Priznanje i podrška: Strani dragovoljci često su se osjećali nedovoljno priznatima za svoj doprinos obrani Hrvatske. Nedostatak službenog priznanja i podrške od strane vlasti mogao je rezultirati osjećajem marginalizacije i zanemarivanja.
-
Zdravstvene i socijalne potrebe: Mnogi strani dragovoljci suočavali su se sa zdravstvenim i socijalnim problemima kao posljedicom ratnih trauma i iskustava. Nedostatak adekvatne medicinske skrbi i socijalne podrške mogao je dodatno otežati njihovu reintegraciju i prilagodbu nakon rata.
-
Povratak u domovinu: Za strane dragovoljaca koji su se nakon završetka rata vratili u svoje matične zemlje, moglo je biti teško prilagoditi se životu nakon ratnih iskustava. Neki su se suočavali s poteškoćama u pronalaženju posla ili reintegraciji u društvo nakon povratka iz ratne zone.
Ovi problemi ukazuju na složenost iskustva stranih dragovoljaca u Domovinskom ratu te potrebu za priznavanjem i podrškom kako bi se adekvatno odgovorilo na njihove potrebe i izazove.
U zaključku, Malićeva priča i predanost uzdignuti su kao simbol borbe i žrtve stranih dragovoljaca Domovinskog rata. Njegovo imenovanje za predsjednika Udruge simbolizira važan korak u priznavanju i poštovanju njihova doprinosa, dok njegova vizija i planovi ističu potrebu za daljnjim promjenama i podrškom u hrvatskoj zajednici.
Izvor:Portal dnevnih novosti
Autor: Dražen Šemovčan Šeki/Foto: logo
