Strategija spaljene zemlje: Kramatorsk je samo potvrdio da najgori dani za Ukrajinu tek dolaze

Gledat ćemo sukob naoružanja kakav na europskom tlu nismo vidjeli generacijama, smatraju analitičari

I prije masakra u Kramatorsku zapadni su analitičari najavljivali da najgori dani za istok Ukrajine u ovom ratu tek dolaze. Naime, tamo bi se, prema svim obavještajnim podacima kojima barataju zapadne agencije, uskoro trebale sliti ruske snage koje su napustile područja oko Kijeva i Černihiva na sjeveru zemlje. Što je još gore, analitičari predviđaju da će ruske snage u nastavku ratovanja naveliko primjenjivati taktiku spaljene zemlje, vrlo uobičajenu ratnu strategiju Putinova vojnog stroja, za koju vrijedi jednostavna uputa: neposlušni gradovi se razaraju, temeljito i bez milosti, sve dok se ne pokore.

Pad Izjuma

Na istoku Ukrajine ovih dana ionako nije bilo pauze - ratna mašinerija nije se gasila, a kako u svojoj analizi piše Washington Post, "spaljena zemlja" namjerno je taktika za konsolidaciju kontrole nad područjem na istoku i jugu zemlje. Nije Mariupolj koji se još drži jedini, jedan od devastiranih (i osvojenih) je Izjum, grad od oko 40.000 stanovnika na jugu Harkivske oblasti, čiji je pad nakon tjedana žestoke bitke ukrajinska vojska potvrdila 1. travnja.

Ovaj grad prema mnogima je najnoviji primjer "metode rada" ruske vojske, čiji je vojni cilj sada osvajanje kompletnih oblasti Donecka i Luhanska, ali i juga zemlje, gdje ruske snage još "lome" luku Mariupolj. Rusima je najvjerojatniji cilj okruženje ukrajinskih branitelja na istoku zemlje i odsjecanje tog dijela od ostatka zemlje. Izjum je novi korak u tom smjeru.

A kada je početkom prošlog mjeseca gradonačelniku Izjuma zazvonio (još funkcionirajući) telefon, na drugoj strani linije bio je smiren glas koji se na ruskom raspitivao o sljedećem, piše Washington Post. Od Valerija Marčenka, člana vladajuće stranke Sluga naroda, osoba je tražila sastanak na kojem bi dogovorili uvjete predaje grada. "Ako ne predate grad, imamo sve što nam treba da ga sravnimo sa zemljom", rekao je nepoznati muškarac.

Kada je gradonačelnik odbio ponudu, ruska strana nije štedjela na ostvarenju prijetnje. Građani koji su preživjeli teške borbe za grad Washington Postu su ispričali o gladovanju, masovnom pljačkanju i u nekim slučajevima prisilnoj deportaciji koju su provodile ruske snage. Prema nekima, riječ je o vrlo organiziranom sustavu koji vode separatisti koji dobro poznaju to područje, a mnogi aktivisti, lokalni dužnosnici, policajci i pripadnici ukrajinske vojske uhićeni su te su nestali.

Redoslijed akcija u Izjumu sličan je kao u drugim gradovima. Ruska je vojska tukla po civilnoj infrastrukturi kako bi grad odsjekla od svijeta, a građane ostavila na rubu preživljavanja. Granate su zasipale druge civilne mete, poput stambenih zgrada, tvornica, škola, bolnica.

Mural s natpisom

Prema lokalnim vlastima, oko 80 posto grada je uništeno. Posljednja dva tjedna prije nego što je grad pao, prestala je opskrba hranom i lijekovima. Grad je opkoljen, a otkako su ga preuzele ruske snage, iz njega dolaze vijesti poput onih o pretresanju građana na cesti u potrazi za mobitelima kako građani ne bi mogli slati informacije "neprijatelju". U razgovoru za BBC, analitičar Nick Reynolds iz think tanka Rusi slaže se s procjenama ukrajinskih dužnosnika da bismo na istoku zemlje uskoro mogli gledati scene slične onima iz Drugog svjetskog rata.

"Da, s obzirom na snage koje stižu sa sjevera, gdje je front demontiran, gledat ćemo sukob naoružanja kakav na europskom tlu nismo vidjeli generacijama", smatra Reynolds. Ocjenjuje da je Rusija na jugu i istoku trenutno u prednosti i ima zamah. Slanje oružja Ukrajini dosad je bio važan faktor u ishodu borbi, a to će biti i dalje. Međutim, zalihe koje ima NATO nisu bezgranične i dobar dio njih već je presušio, kaže Reynolds.

Problem vezano za naoružavanje ukrajinskih snaga je i taj da je teško dostaviti ga tamo gdje je potrebno. "Povećanje industrijske proizvodnje oružja poput Javelina, Stingera i drugog protutenkovskog naoružanja nije jednostavno. Vjerujem da zapadne vlade imaju poteškoća u održavanju koraka s potražnjom", rekao je Reynolds.

Nova i teža oprema

Pitanje je koliko će trebati da se Rusi pregrupriraju i može li ukrajinska strana podnijeti pritisak kada do njega dođe. Prema mnogima, vojne operacije protiv grada Odese na jugozapadu zemlje tek su pokušaj da se oslabi ukrajinske snage i da ih se djelomično odvuče iz epicentra borbe. Nije poznato koje će se naoružanje slati Ukrajini, o tome se šuti kako se Rusiji ne bi pomoglo u pripremama.

Ali, britanska šefica diplomacije Liz Truss rekla je da unutar NATO-a postoji podrška za slanje "nove i teže opreme".

Slanje naoružanja svakako se nastavlja, čak i pojačava. Zna se da češka vlada šalje tenkove T-72, a Sjedinjene Države su objavile da šalju stotinu dolara vrijedne protutenkovske projektile Javelin. Britanska pomoć mogla bi uključivati patrolne oklopnjake Mastif.

"Borbe koje nas očekuju podsjećat će na Drugi svjetski rat. Bit će to velike operacije, uključene će biti tisuće tenkova, oklopnjaka, aviona i topova. To neće biti lokalna operacija, kako se vidi po ruskim pripremama. Rusija ima svoj plan, mi svoj, a ishod bitke odlučit će se na bojišnici", poručio je ukrajinski ministar Kuleba.