SUNČANA GLAVAK UZ HRVATE CRNE GORE

PIŠE: Božidar Proročić

Postoje dame čija se karijera ne gradi naglim usponima, nego postojanim koracima. Sunčana Glavak pripada upravo toj vrsti žena. Njezin profesionalni put započeo je u Čakovcu, gdje je rođena 09. prosinca 1968. godine, a oblikovan je kroz obrazovanje, medije, javni rad i odgovornost.

Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a potom i na Fakultetu političkih znanosti, gdje je stekla zvanje magistrice novinarstva. Novinarstvo joj je bilo svojevrsna polazna točka identiteta – radila je kao spikerica, urednica i autorica emisija na Hrvatskom radiju i Hrvatskoj televiziji. Više od dvjesto emisija o etno-baštini „Vu srcu te nosim“ ostaje trajno svjedočanstvo njezine posvećenosti kulturnoj baštini. Tijekom Domovinskog rata njezin je novinarski rad odlikovan Spomenicom Domovinskog rata.

Dvadeset godina bila je službena spikerica rukometne lige, vodila je brojne kulturne i društvene događaje, potom radila u odnosima s javnošću Ministarstva kulture Republike Hrvatske, obnašala dužnost glasnogovornice Vlade, bila zastupnica u Hrvatskom saboru, a od 1. prosinca 2019. godine i zastupnica u Europskom parlamentu. U novom mandatu članica je Odbora za kulturu i obrazovanje te Delegacije u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU i Crne Gore. U njezinu profesionalnom razvoju jasno se prepoznaje kontinuitet – od javne riječi do europske odgovornosti. U toj postojanosti ima nečega od Katarine Zrinske: hrabrosti koja stoji sama za sebe i ostaje zapamćena kao snaga damskog karaktera i borbe.

Sunčana Glavak osnovnu i srednju školu završila je u rodnom Čakovcu, a već se tada moglo naslutiti da njezina energija nije usmjerena samo u jednom pravcu. Sport je gradio disciplinu, a dramska natjecanja sigurnost javnog govora. Nije bez značaja što je upravo kroz rukomet i scenu naučila kako se nosi tempo, kako se čuva fokus i kako se pred publikom ostaje pribran. Obrazovanje u dva smjera – pedagogija (1992.) i magisterij novinarstva – dalo joj je dvije važne osobine: sposobnost razumijevanja čovjeka i sposobnost da javnu riječ učini jasnom. Javni diskurs često je opterećen viškom objašnjenja, dok suština izmiče. U takvom ambijentu prepoznaje se snaga sažete i jasne rečenice.

Dan Hrvata Crne Gore – riječ koja obvezuje

U protekle tri godine imao sam priliku slušati Sunčanu Glavak na obilježavanju Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori, 13. siječnja 2025. godine. Njezina riječ, poput munje, para oblake sumnje i razgrće nedoumice.

Tada je kazala:

„Kao što su Zrinski nekada izgubili glavu braneći hrvatstvo, tako danas nitko ne smije pognuti glavu zato što je Hrvat. I na tome vam želim čestitati – na ustrajnosti svih ovih godina, jer narod čine dame i gospoda. Dame i gospodo, to ste vi. Mi koji živimo u Domovini, koja je vaša, imamo dužnost pružiti vam nesebičnu potporu. Ako se naš glas ne čuje ovdje u Crnoj Gori, nemojte ni jednog trenutka sumnjati da mi, hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, nismo vaši glasni zagovornici. To činimo svakoga dana i činit ćemo sve dok se ne steknu svi uvjeti da i Crna Gora postane punopravna članica Europske unije.“

Snaga tog govora proizlazi iz činjenice da iza izgovorene riječi stoji životni put profesionalke koja je godinama učila da riječ mora nositi odgovornost. Na Hrvatskom radiju Čakovec radila je kao spikerica, voditeljica i urednica, a na Hrvatskoj televiziji u dopisništvima Čakovec i Varaždin te u redakcijama informativnog, gospodarskog, sportskog i mozaičnog programa. Na Varaždinskoj televiziji bila je urednica zabavnog programa, urednica sportskih emisija i reporterka.

Autorski pečat ostavila je kroz više od 200 emisija o etno-baštini „Vu srcu te nosim“, kao i kroz dokumentarne serijale i film „Hrvatska kulturna baština – Hrvatski državni arhiv“. Brojna priznanja i zahvalnice nisu tu da uljepšaju biografiju, nego da potvrde činjenicu da je njezin rad desetljećima bio usmjeren kulturi, identitetu i trajanju u kolektivnoj svijesti. Dvadeset godina bila je službena spikerica rukometne lige, a od 1995. do 2004. godine vodila je najvažnije kulturne, sportske i gospodarske događaje u Varaždinskoj županiji. U takvom se iskustvu uči disciplina javnog prostora – kako govoriti i kako graditi snažnu javnu riječ.

Kao književnik i publicist, ali i kao netko tko godinama prati društvene i kulturne procese, mogu reći da se potpora ne mjeri samo riječima, nego postojanošću. Kod Sunčane Glavak ta je postojanost intelektualno snažna. Hrvati u Crnoj Gori kroz povijest su opstajali zahvaljujući vjeri, kulturi i obrazovanju. Dan hrvatskog naroda potvrda je identiteta koji traje unatoč povijesnim iskušenjima. U takvom kontekstu svaka javno izgovorena riječ potpore ima težinu.

Sunčana Glavak stoji uz Hrvate Crne Gore ne kao simbol, nego kao odgovorna europska zastupnica koja razumije složenost regije. U tom se kontinuitetu prepoznaje ono najvažnije – svijest da dostojanstvo jednog naroda ne smije ovisiti o trenutačnim političkim okolnostima, nego o trajnim vrijednostima. A vrijednosti se čuvaju znanjem, kulturom i uspravnim stavom. Sunčana Glavak to je pokazala jasno, dosljedno i odgovorno.

Hrvati Crne Gore nisu marginalna priča, nego sastavni dio kulturnog i duhovnog identiteta Crne Gore. Boka je prostor u kojem povijest živi u arhitekturi, bratovštinskim pečatima, molitvenicima i sjećanjima obitelji. U toj stvarnosti hrvatska zajednica ne traži posebnost, nego ravnopravnost – pravo da njezin jezik bude prisutan, da se njezina kultura vidi i uvažava te da se njezino povijesno trajanje prizna kao dio ukupnog identiteta Crne Gore.

Zato je važno što Sunčana Glavak o Hrvatima Crne Gore ne govori kao o političkom pitanju, nego kao o stvarnoj i povijesnoj zajednici. Ona razumije da identitet nije apstraktna kategorija niti riječ u političkom dokumentu, nego život u punom smislu: obitelji koje opstaju, škole u kojima se uči materinski jezik, kulturna društva koja čuvaju baštinu, vjera koja oblikuje vrijednosti, rad koji daje dostojanstvo i ime koje se nosi uspravno, bez straha i bez odricanja. U ambijentu u kojem se često relativizira doprinos manjinskih naroda, ovakva potpora poprima dimenziju zaštite temeljnih načela. Europska integracija tada postaje i potvrda i obveza vrijednosnog sustava, jer se vrijednosti najjasnije prepoznaju u odnosu prema manjinskim zajednicama.

Zato potpora Sunčane Glavak Hrvatima Crne Gore ne proizlazi iz političkog trenutka, nego iz principa. Ona ima dublji temelj – temelj javne riječi koja nosi odgovornost. U tom smislu ne može se zaobići lik Marije Jurić Zagorke, prve profesionalne novinarke u Hrvatskoj, žene koja je u vremenu osporavanja i potiskivanja ženskog glasa izborila pravo da javno govori, piše i misli. Njezina rečenica ostaje trajni podsjetnik: „Sve što sam napisala, napisala sam iz ljubavi prema svom narodu i domovini.“

U toj je misli sažeta suština javnog djelovanja koje proizlazi iz uvjerenja. Upravo takva vrsta odgovornosti prepoznaje se i u stavu Sunčane Glavak prema Hrvatima Crne Gore – dosljedno, jasno i bez interesa. Sunčana Glavak danas stoji uz Hrvate Crne Gore kao snažna dama javnog prostora, svjesna da dostojanstvo naroda nije „politički trenutak“, nego trajna vrijednost koja se čuva riječju, znanjem i ponosnim stavom.