Sve ‘skuhali’ Gotovina i Bobetko: Zbog njihove ideje poginulo oko 500 neprijatelja, Hrvati pobijedili

Trideset i prva obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica obilježit će se nizom događanja od 20. siječnja do 3. ožujka 2024., a središnja proslava održat će se u ponedjeljak, 22. siječnja 2024., u Zadru i u zadarskom zaleđu.

Središnje obilježavanje održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova te u organizaciji Zadarske županije i Grada Zadra.

Operacija Maslenica oslobodilačka je operacija Oružanih snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RH, izvedena početkom 1993. protiv vojnih snaga tzv. srpske krajine koje su s tada okupiranog dijela zadarskog područja prekidale kopnenu komunikaciju Dalmacije s ostalim dijelovima Republike Hrvatske.

U akciji sudjelovale sve grane Oružanih snaga RH

Vojna je akcija planirana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993., dok su borbe na terenu počele 22. siječnja 1993. u 6 sati. Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruća, koju su pripadnici srpskih paravojnih postrojba  neuspješno digli u zrak.

Za vrijeme napadnih djelovanja tijekom operacije, od 22. do 25. siječnja poginulo je 13 hrvatskih branitelja, sljedeća dva dana (26. i 27. siječnja) u obrani dostignutih crta poginulo je još šest, a 70 pripadnika HV-a je ranjeno. U snažnim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim, napadima velikosrpskih agresora koji su uslijedili odmah nakon ‘Maslenice’, do 31. ožujka 1991. broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127.

Zbog faktora iznenađenja poginulo skoro 500 neprijateljskih vojnika

VRO Maslenica osmišljena je u apsolutnoj tajnosti. Mozgovi operacije Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač, smatrali su da je faktor iznenađenja ključan, pa su zbog toga na kompletnom zadarskom području isključili sve telefone.

Čini se kako je za uspješnost Maslenice tajnost o početku akcije bio ključan element, što se, usporedbe radi, sa Olujom nije dogodilo. Upravo zato, a jasno i radi odlučnosti i hrabrosti hrvatskih vojnika, ova je operacija u samo 4/5 dana došla do zacrtanih ciljeva. Oslobođeno je 202,39 kilometara kvadratnih, no žrtve su bile brojne. Sa neprijateljske strane poginulo je 490 vojnika, što VRO Maslenicu svrstava u najkrvaviju operaciju Domovinskog rata.

Srpska strana u prvim je danima napada bila izrazito ogorčena. Potpuno zatečeni i u rasulu, pokušali su se organizirati i donekle im je u tome pomogao dolazak oko tisuću dragovoljaca na čelu s kapetanom Draganom. Njihove izjave s početka akcije jasno opisuju iznenađenost, ali i razočaranje jer je “Hrvatima u ovome pomogao svijet, a UNPROFOR je zakazao jer je napadnut goloruk narod koji je mislio da je konačno zavladao mir”.