Sve više građana Hrvatske za strože mjere protiv Covida, evo što preferiraju
Drugi val koronavirusa u punom je jeku, kako u Hrvatskoj, tako i u ostatku Europe, koja je zadnjih tjedana postala žarište širenja virusa. Dnevni broj novih slučajeva u većini država doseže rekordne vrijednosti te se diljem Europe uvode nova ograničenja s ciljem obuzdavanja pandemije.
U Hrvatskoj smo proteklog tjedna redovito svjedočili dnevnom porastu zaraženih od preko 2.000 osoba te je trenutačno prvi put na bolničkom liječenju od Covida-19 istovremeno preko 1.000 osoba. Procjena Stožera za civilnu zaštitu je da je stanje u Hrvatskoj pod kontrolom, tako da za sad nema najava novih ograničenja s ciljem sprječavanja širenja virusa. No, pitanje je kako će se situacija razvijati ako uskoro ne dođe do usporavanja rasta broja novozaraženih.
Mnoge zemlje EU, npr. Francuska, Njemačka, Velika Britanija, pa i nama susjedne Slovenija i Italija krenule su u smjeru novog lockdowna, ali su naišle i na protivljenje jednog dijela javnosti, koje ponegdje prelazi i u oštre ulične sukobe između snaga reda i prosvjednika.
Kada je riječ o stavovima građana RH o postojećim i uvođenju novih mjera za sprječavanja širenja koronavirusa, redovito istraživanje agencije Valicon o temama vezanim uz pandemiju Covid-19, koje je provedeno od 29. listopada do 1. studenog na uzorku od 534 ispitanika, otkriva da čak 42 posto građana smatra kako su mjere poduzete za kontrolu širenja virusa preblage.
Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Valicon
To predstavlja značajan zaokret u stavu u odnosu na razdoblje od prije 15 dana kad je takav stav imalo njih 31 posto, odnosno još izrazitije ako se gleda unazad mjesec dana kad je takav stav imalo samo 23 posto naših sugrađana. Ujedno se udio onih koji smatraju da su mjere prestroge u zadnja dva tjedna gotovo prepolovio – pad sa 28 posto na 15 posto, koliko ih ima prema ovom posljednjem istraživanju. Mišljenju da su postojeće mjere prestroge sklonije su mlađe osobe, pa tako u skupini od 18 do 29 godina svaki četvrti smatra da su mjere prestroge, dok u skupini iznad 45 godina tako misli tek približno svaki deseti.
S obzirom na to da je stav značajnog dijela građana usmjeren prema tome da je potrebno pooštriti postojeće mjere, zanimljivo je vidjeti koje od njih bi imale najveću, a koje najmanju podršku kod građana. Lista mogućih mjera je sastavljena prema onome što je predloženo ili već i uvedeno u nekim od zemalja EU, pa je za pretpostaviti da će se neke od njih biti razmatrane i kod nas u slučaju daljnje eskalacije situacije.
Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Valicon
Građani bi u najvećoj mjeri podržali ograničenja privatnih okupljanja na 10 osoba iz najviše dva kućanstva, kao što je uvedeno primjerice u Njemačkoj. Epidemiolozi u Hrvatskoj često ističu upravo obiteljska druženja kao jedan od značajnijih uzroka širenja virusa te se čini kako su i građani to prepoznali kao problem. Gotovo u jednakoj mjeri podržali bi i zabranu svih javnih okupljanja, uključujući sportska, vjerska i kulturna okupljanja. Dolaskom hladnijeg vremena, broj javnih okupljanja na otvorenom ionako se smanjuje, no građani su spremni podržati i zabranu okupljanja na različitim tipovima okupljanja u zatvorenim prostorima što također govori o razvijenoj svijesti vezano uz rizike uzrokovane činjenicom da se virus širi i zrakom putem aerosola.
Građani su podijeljeni po pitanju policijskog sata, zatvaranja ugostiteljskih objekata te zatvaranja škola. To su mjere oko kojih je nedavno bilo podosta rasprava u javnosti i među istaknutim političarima, stoga ovakva polarizacija ne treba čuditi.
Najmanje prihvatljive su mjere zatvaranja vrtića te ograničavanja kretanja unutar županija. Djeca rijetko imaju ozbiljnije simptome ako se zaraze koronavirusom te velik broj roditelja u slučaju da nisu u mogućnosti raditi od doma ne znaju kako im osigurati brigu kada su vrtići zatvoreni. Razlog nepopularnosti ograničavanja kretanja unutar županija vjerojatno leži u teritorijalnoj rascjepkanosti Hrvatske te iskustvu s propusnicama ovog proljeća, kada su mnogi isticali ograničenu korisnost te mjere obzirom koliko je propusnica izdano. Najveći otpor ovoj mjeri iskazali su stanovnici Sjeverne Hrvatske (84 posto) i Dalmacije (72 posto).
Gotovo sve predložene mjere više podržavaju žene u odnosu na muškarce, izuzev kad je riječ o zatvaranju škola i vrtića, gdje su muškarci veći zagovornici njihova zatvaranja od žena. Ipak, najveće razlike su primjetne kad je riječ o dobi, gdje se najmlađa skupina, oni u dobi od 18 do 29 godina osjetno razlikuje u spremnosti na prihvaćanje ovih mjera. To se posebno odnosi na mjeru zatvaranja ugostiteljskih objekata koju ne podržava gotovo 2/3 mladih (62 posto), a slična je situacija i s policijskim satom koju među mladima ne podržava njih 60 posto, za razliku od ostalih skupina koje su uglavnom ili pola-pola (srednja generacija) ili čak više sklone njenom uvođenju (oni iznad 60 godina).
Očigledno da podržavanje ili nepodržavanje određenih mjera je zapravo usko vezano s time koliko one zadiru u nečiji privatni život, pa tako primjerice oni koji i inače ne izlaze u večernjim satima (stariji) imaju manji otpor prema takvoj mjeri od onih koje to više pogađa (mladi). No, nije jasno zašto je među mladima tako visok postotak onih koji ne podržavaju nošenja maski na otvorenom, njih čak 52 posto, budući da je riječ o mjeri koja zaista traži minimalan angažman, a pokazala se općenito jednom od najučinkovitijih.
Izvor: VALICON, online anketa na nacionalno reprezentativnom uzorku n=534, 18-75, u razdoblju od 29. listopada do 1. studenog 2020.
