SVJETSKI POREDAK (NE)PRAVDE Globalno istraživanje o vladavini prava. Hrvatska je i dalje na dnu EU-a, lošija je i od Rumunjske i Slovačke

Ispred Hrvatske su po vladavini prava i afričke zemlje Namibija (44) i Ruanda (41) koje su najuspješnije zemlje Afrike

Prema rezultatima ovogodišnjeg istraživanja međunarodne nevladine organizacije Svjetskog projekta pravde (WJP) iz Washingtona Hrvatska je 45. država svijeta na međunarodnoj ljestvici među 142 zemlje po snazi vladavine prava, nažalost, i dalje pri dnu ljestvice među članicama EU-a. U 78 posto zemalja svijeta zabilježen je trend srozavanja vladavine prava koje je započelo još 2016. zbog čega su istraživački timovi ponovili ranije zaključke da je posrijedi kontinuirani trend globalne recesije pravnog poretka. Istraživanje je obuhvatilo anketiranje 3.400 pravnih stručnjaka i oko 150.000 kućanstava diljem svijeta po zahtjevnoj metodologiji koja se provodi još od 2009. godine.

 

Osam glavnih kriterija

 

Relativno visoka pozicija RH u međunarodnom poretku zapravo govori o tome koliko je u ostatku svijeta situacija loša. Ipak, ponavlja se kuriozitet iz ranijeg istraživanja WPJ-a da su ispred Hrvatske po vladavini prava afričke Namibija (44) i Ruanda (41) koje se najuspješnije zemlje Afrike. U europskom dvorištu Hrvatska je ove godine »pretekla« Grčku ispod koje su ostale tek Bugarska te Mađarska koja bilježi višegodišnji trend propadanja nacionalnog pravnog poretka i nalazi se posljednjem mjestu među članicama EU-a i kao 73. zemlja svijeta. No, RH je i dalje nižerangirana od Rumunjske, Poljske i Slovačke, a pogotovo od susjedne Slovenije koja je i dalje najbolje pozicionirana zemlja bivše Jugoslavije po Indeksu vladavine prava WJP-a. Kao 27. zemlja svijeta s pozitivnim tendencijama jačanja pravnog poretka nalazi se na tek jednom mjestu ispod SAD-a (28). U izvještaju međunarodne organizacije Slovenija i Bugarska poimenično su navedene kao zemlje u kojima je u proteklih 12 mjeseci zabilježeno evidentno poboljšanje vladavine prava u odnosu na raniji period.

Kao i u sličnim međunarodnim istraživanjima o vladavini prava i demokracije vrh svjetske i europske ljestvice tradicionalne drže jake socio-ekonomske skandinavske zemlje, Danska, Norveška, Finska i Švedska te u ostatku Europe Njemačka, Luksemburg, Nizozemska, Estonija, Irska i Austrija (10). WJP za svaku zemlju ponaosob, uzima u obzir osam glavnih kriterija Indeksa, poput stupnja ograničenja zloupotrebe vlasti, odsustva korupcije, otvorenost vlasti, temeljnih ljudskih prava, sigurnost građana u zajednici, provedbu zakona u praksi, efikasnost zaštite građana pred sudovima te učinkovitost kaznenog pravosuđa. Kriteriji se boduju u rasponu od maksimalnih 1.00 do 0.00, s tim da je istraživanjem prvorangirana Danska dosegnula 0.90 bodova, dok su na samom dnu međunarodne ljestvice vladavine prava DR Kongo, Haiti, Afganistan, Kambodža i Venezuela, bodovno od 0,34 do 0,26. Hrvatska je i ove godine prema kriterijama WPJ- a bodovana s 0.61 koliko je imala uzastopno i proteklih sedam godina, ali s pozitivnim izgledima u odnosu na raniju godinu. U međunarodno istraživanje prvi put uvedena je i Crna Gora koja je treća najbolje rangirana zemlja bivše federacije na ovim prostorima na 57. mjestu globalne ljestvice s 0,56 bodova, jedno mjesto ispred Kosova. Slijede ih Sjeverna Makedonija na 67. mjestu i 0,53 bodova. Susjedna Bosna i Hercegovina završila je na 75. mjestu, tri mjesta niže nego prošle godine s nastavnim negativnim trendom koji traje od 2016.

 

Negativan trend

Daleko lošije rezultate istraživanja imala je Srbija koja je u jednoj godini pala za čak osam mjesta i završila kao 93. zemlja svijeta po indeksu vladavine prava, praktički kao najlošije plasirana zemlja u jugoistočnoj Europi, dva mjesta ispod Albanije s kojom dijeli tek iste bodove (0,48). Bjelorusija i Rusija nalaze se na 104. i 113.mjestu globalne ljestvice puno dalje od pozicije ratom razorene Ukrajine (89. Prema rezultatima istraživanja WJP-a praktički u dvije od tri zemlje svijeta zabilježen je trend srozavanja ljudskih prava od 2016. godine, odnosno oko 77 posto država obuhvaćenih rezultatima. Vladavina prava ove godine ponovo je oslabila u većini zemalja svijeta, što znači da više od više od šest milijardi ljudi živi u zemlji u kojoj se od 2022. do 2023. dogodio takav negativan trend.

– Svijet je i dalje zahvaćen recesijom vladavine prava koju karakteriziraju prekoračenje ovlasti izvršnih vlasti, ograničavanje ljudskih prava i pravosudni sustavi koji ne uspijevaju zadovoljiti potrebe građana. Ljudi diljem svijeta plaćaju cijenu, upozorio je suosnivač i predsjednik WJP-a William H. Neukom.

World Justice Project neovisna je međunarodna organizacija koja djeluje s ciljem poticanja svijesti i djelovanja za unapređenje vladavine prava u cijelom svijetu. Od 2009. djeluje kao neprofitna organizacija s uredima u Washingtonu i Seattleu. WJP svojom misijom nastoji potaknuti reforme nacionalnih vlada i razviti praktične programe na razini zajednica.

 

Na međunarodnoj ljestvici iznad globalnog prosjeka

 

Rezultati istraživanja WPJ-a za Hrvatsku pokazuju rangiranje po osam kriterija na globalnoj ljestvici među 142 zemlje svijeta kao i regionalnoj koja uključuje sve zemlje EU-a, Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) i Sjevernu Ameriku, ukupno 31 državu. Hrvatska je po svim kriterijima bodovno ispod regionalnog prosjeka čak i po sigurnosti građana u zajednici koje je ranijih godina imala iznad prosjeka EU-a. Pozitivno je što je na međunarodnoj ljestvici po bodovima iznad globalnog prosjeka u svih osam područja.