Tjedan odluke za Plenkovića: Može li njegovu vladavinu okončati Sabor?

Prvi put otkako je u listopadu 2016. preuzeo premijersku dužnost, Hrvatski sabor u četvrtak će raspravljati o opozivu Andreja Plenkovića, na prijedlog 33 oporbena zastupnika.

Oporba je proteklih godina bezuspješno pokušavala opozivati cijelu Vladu i niz ministara, nikada premijera. Odlučila se to učiniti sada, no čini se da je ta inicijativa i ovaj put osuđena na neuspjeh budući da je nedavno iz krugova HDZ-ovih partnera poručeno da je saborska većina od 77 zastupnika “čvrsta poput armiranog betona”. Da neće glasovati za opoziv u medijima je najavio i Milan Vrkljan (Za pravednu Hrvatsku).

Ipak, za konačan ishod trebat će pričekati idući tjedan za kada je predviđeno glasovanje o opozivu.

Pitanje povjerenja inicirao Domovinski pokret

Pitanje povjerenja Plenkoviću inicirao je Domovinski pokret koji je, u suradnji s ostalom oporbom, prikupio potrebne potpise da se taj prijedlog nađe u saborskoj proceduri.

Oporba navodi da su brojni razlozi za premijerov opoziv – od afere Janaf, preko milijardu kuna izvučenih iz Ine i zatvaranja sisačke Rafinerije, izostale obnove i zdravstvene reforme do afere ‘sms’.

“Razlozi za opoziv su silne afere koje štete svim građanima i koje u sve teži položaj dovode najranjivije, prije svega, umirovljenike kojih je 300 tisuća s mirovinom manjom od 260 eura, ali ugrožava i naše najmlađe generacije jer im zatvara perspektivu opstanka u Hrvatskoj”, rekao je čelnik DP-a Ivan Penava.

Vlada odbija sve navode iz oporbenog prijedloga kao neutemeljene te ističe da nema osnove za izglasavanje nepovjerenja premijeru.

Vlada: Loš uradak oporbe

Radi se o prijedlogu koji je ”još jedan loš uradak oporbe koji se zasniva na nizu neistina i netočnih tvrdnji”, uzvratili su iz Vlade koja se o inicijativi oporbe očitovala u pet detaljno objašnjenih točaka, a jedna se tiče i korupcijskih afera.

”Potpuno je neistinita tvrdnja predlagatelja da je predsjednik Vlade kompromitiran tekstualnim porukama koje su objavljene u medijima. Navedene tekstualne poruke ničim ne ukazuju na njegovu povezanost s bilo kakvim dvojbenim radnjama”, navodi Vlada.

Za oporbeni prijedlog kaže da mu je „jedina svrha skrenuti pozornost na postojanje oporbe koja ne daje nikakav konstruktivan doprinos zaštiti građana i gospodarstva u isprepletenim krizama, niti ostvarivanju nacionalnih strateških ciljeva”.

Pred Saborom ovaj tjedan još sedam točaka

Osim o opozivu, Sabor će ovaj tjedan raspravljati o još sedam točaka, od čega tri u srijedu. Prve su na redu izmjene Zakona o Državnom inspektoratu. Taj je zakon stupio na snagu 1. travnja 2019., no u međuvremenu je doneseno nekoliko posebnih propisa kojima se Inspektoratu određuju novi poslovi, pa zakon treba izmijeniti.

Isti dan raspravit će i izmjene zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima te o Pravosudnoj akademiji.

Ovim posljednjim, Državnu školu za pravosudne dužnosnike morat će pohađati samo oni savjetnici koji žele nastaviti karijeru u pravosudnim dužnostima, ali ako su u tijelima pravosudnog sustava, neće polagati završni ispit u toj školi. Završni ispit će morati polagati samo oni koji dolaze izvan tijela pravosudnog sustava, a žele obnašati jednu od pravosudnih dužnosti.