Trebaju li božićnice umirovljenicima davati gradovi i općine ili država? “Počelo je sa Sanaderom, a lokalni šerifi to koriste”

Bliži se Božić i vrijeme kada po tradiciji mnoge jedinice lokalne samouprave odriješe kesu da bi umirovljenicima dali božićnice. Neke više, a neke manje.

Budući da nisu svi gradovi i općine podjednako bogati, iznosi se razlikuju. A velika većina ih, ovisno o primanjima umirovljenika, odredi cenzuse prema kojima isplaćuje te jednokratne naknade. Oni s manjim mirovinama dobiju veće iznose i obrnuto. Vrlo malo je gradova i općina koje odluče isplatiti božićnice svim umirovljenicima bez obzira na visinu mirovine. Ove godine će, primjerice, to učiniti u Zaprešiću.

Prema onome što su najavili čelnici gradova i općina koji su se o tome već očitovali, iznosi božićnica za umirovljenike bit će u rasponu od 30 do čak 600 eura, koliko će umirovljenicima s najnižim primanjima dati grad Umag. No, mnogo je i jedinica lokalne samouprave koje se još nisu očitovale o iznosima koje će isplatiti.

Kolike će biti božićnice za umirovljenike

Izdvojili smo dvadesetak gradova i općina koji će isplatiti božićnice, a o tome su već izvijestili javnost. Navodimo ih abecednim redom.

CRES
100 eura (za mirovinu do 200 eura)
75 eura (od 201 do 300 eura)

55 eura (od 301 do 450 eura)

ČAZMA
30 eura (za mirovinu do 270 eura)

DUGO SELO

50 eura (za mirovinu do 500 eura)

IVANIĆ-GRAD
100 eura (za mirovinu do 400 eura)

KOPRIVNICA

50 eura (za mirovinu do 500 eura)

KRALJEVICA
75 eura (za mirovinu do 300 eura)

KRIŽEVCI

50 eura (za mirovinu do 350 eura)

KUTJEVO
50 eura (za mirovinu do 300 eura)

LABIN

100 eura (za mirovinu do 200 eura)
70 eura (od 201 do 300 eura)
60 eura (od 301 do 400 eura)
50 eura (od 401 do 500 eura)

MEDULIN
140 eura (za mirovinu do 200 eura)
120 eura (od 201 do 300 eura)
100 eura (od 301 do 500 eura)

80 eura (od 501 do 800 eura)

MURSKO SREDIŠĆE
bonovi u vrijednosti:
60 eura (za mirovinu do 325 eura)

40 eura (od 326 do 450 eura)
30 eura (od 451 do 600 eura)

RIJEKA
100 eura za umirovljenike s najnižim mirovinama, dugotrajno nezaposlene osobe starije od 50 godina te osobe bez osobnog prihoda starije od 65 godina

SAMOBOR
85 eura (za mirovinu do 250 eura)
60 eura (od 251 do 325 eura)
45 eura (od 326 do 400 eura)

UMAG
Iznosi božićnica bit će od 100 do 600 eura, a gornji cenzus je iznos mirovine od 500 eura.

VARAŽDIN
50 eura (za mirovinu do 500 eura)

VELIKA GORICA
110 eura (za mirovinu do 230 eura)
55 eura (od 231 do 350 eura)
40 eura (od 351 do 430 eura)

ZADAR
50 eura (za mirovinu do 200 eura)

ZAGREB
50 eura (za mirovinu do 238 eura)

ZAPREŠIĆ
40 eura svim umirovljenicima bez obzira na visinu mirovine

Božićnica ili 13. mirovina?

No, bi li bilo bolje da umjesto ovako šarolikih božićnica koje jednice lokalne samouprave isplaćuju kako koja može, država isplati tu naknadu kao tzv. 13. mirovinu.

Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) prošlog je tjedna među 19 zahtjeva Vladi iznio i taj za isplatom 13. mirovine.

Igor Knežević, tajnik SUH-a, kaže da bi najbolje bilo kada bi se umirovljenicima isplatila i 13. mirovina i božićnice u svim gradovima i općinama.

“Mi smo i za jedno i za drugo. Na općinama i gradovima je da donesu odluke o isplati, a na državi je da poveća mirovine pa tako isplati i 13. godišnju nakandu. Naš je prijedlog da se 13. mirovina isplati u dva dijela, pred ljeto i pred Božić, dakle u vrijeme kada su povećani troškovi života. Isplata pred Božić onda bi se mogla smatrati svojevrsnom državnom božićnicom za umirovljenike. Uostalom, ta 13. godišnja naknada uvedena je u mnogim zemljama Europske unije”, kazao nam je Knežević.

Cenzus ili svima isti iznos?

Kod takvih isplata u pravilu se određuju cenzusi, a pitanje je koliko su pravedni. Ako grad ili općina, primjerice, odrede da je gornji cenzus za isplatu božićnice 300 eura, netko tko ima par eura više ostaje bez nje. Tajnik Sindikata umirovljenika kaže da je to problem sa svim cenzusima.

“Uvijek kad postoje cenzusi netko će ostati zakinut. Dovoljno je da pređe za jedan cent. Najbolje bi bilo da cenzusa uopće nema, ali kako onda dati više onima koji imaju manje mirovine”, pita se Knežević.

Da se pita Ivicu Beširovića, potpredsjednika Stranke umirovljenika (SU), svi bi umirovljenici bez obzira na visinu mirovine trebali dobiti isti iznos božićnice. I nju bi im trebala davati država, a ne gradovi i općine. Podsjeća kako je svojedobno, uoči parlamentarnih izbora 2015. godine (koji su bili održani mjesec i pol dana prije Božića) tadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić donio odluku da se umirovljenicima isplaćuju božićnice iz tadašnjeg Umirovljeničkog fonda, koji je dvije godine kasnije ugašen.

“Gradovi i općine nisu dužni davati božićnicu”

“Većina članica Europske unije isplaćuju božićnice umirovljenicima, ali preko svojih mirovinskih sustava. Ne isplaćuju ih općine i gradovi. Jedinice lokalne samouprave po zakonu to nisu dužne činiti. A tu je praksu započeo Ivo Sanader dok je bio premijer, kada je svim gradovima i općinama u kojima je HDZ bio na vlasti naredio da isplaćuju božićnice i uskrsnice i na taj način skupljaju glasove. No nastao je problem jer u gradovima i općinama nisu znali iz kojeg fonda da to izdvajaju pa se novac u proračunima unaprijed ubacivao u neke stavke za socijalu”, kaže Beširović.

On smatra da bi se ta isplata trebala zvati darom za Božić od grada ili općine.

“To što sada isplaćuju ne bi se smjelo zvati božićnicom. Gradovi i općine nisu to dužni davati. Protuzakonito je to što rade lokalni šerifi pa je negdje božićnica 50, a negdje 600 eura. Ali njima to odgovara”, kaže.