Trump ne odustaje – Grenland ostaje ključna američka strateška meta

Predsjednik SAD-a Donald Trump tvrdi da će Grenland uskoro postati američki, spremni su ponuditi Dancima značajnu svotu za kupnju. Grenland, smješten na najkraćem putu između Sjeverne Amerike i Europe, sve je strateški važniji. Interes za prirodne resurse Grenlanda, uključujući rijetke minerale, posljednjih je godina u porastu.

U nedavno obnovljenom interesu za stjecanjem ovog autonomnog danskog teritorija, predsjednik Trump istaknuo je: "Mislim da ćemo ga imati, posebice što 57 tisuća stanovnika otoka želi biti s nama."

Trump je naglasio Grenland kao "prekrasno mjesto" te izrazio uvjerenje u dogovor s Danskom. Unatoč Trumpovom samopouzdanju, premijeri Grenlanda i Danske ponavljaju da otok nije na prodaju. Premijer Grenlanda, Mute Egede, ističe neovisnost otoka, ali pokazuje spremnost za suradnju s SAD-om u obrani i rudarstvu.

Danska premijerka Mette Frederiksen naglašava da "Grenland pripada Grenlanđanima" te da lokalno stanovništvo odlučuje o njegovoj budućnosti. Nakon Trumpovih izjava, Danska je najavila povećanje obrambene potrošnje na Grenlandu.

Geopolitički analitičari ističu da američki interes za Grenland nije nov, podsjećajući na strategijsku važnost otoka tijekom Drugog svjetskog rata i Hladnog rata.

Nije iznenađujuće da Sjedinjene Američke Države pokazuju veliki interes za preuzimanje potpune kontrole nad Grenlandom. Također, jasno je da neće dopustiti nijednoj drugoj sili da ojača svoj položaj ili proširi utjecaj na tom području. Taj stav prisutan je već desetljećima, pa čak i stoljećima. „Mislim da su toga svjesni i u Nuuku i u Kopenhagenu“, istaknuo je Bo Lidegaard.

Povijesni zapisi pokazuju da su SAD još 1946. godine, pod vodstvom tadašnjeg predsjednika Harryja Trumana, potajno ponudile Danskoj otkup Grenlanda za zlato u vrijednosti od 100 milijuna dolara. Međutim, Danska je tu ponudu odbila. Unatoč tome, već 1951. godine dvije zemlje, kao osnivačice NATO-a, potpisale su Sporazum o obrani Grenlanda.

Američka vojska je tijekom 1950-ih na tom području izgradila tri strateški važne zračne baze – Narssarsuaq, Sondestrom i Thule. Tijekom Hladnog rata te su baze služile kao ključne točke za punjenje gorivom i operativne centre za bombardere srednjeg dometa. Od tri izgrađene baze, jedino je zračna baza Thule i danas u funkciji. Smještena na manje od 1000 milja od Sjevernog pola, ona predstavlja najsjeverniju bazu američkih zračnih snaga.

Izvor: HRT