U BiH se kuha nova sigurnosna drama, upleteni su NATO i Putin
Rusija je i tijekom prošlogodišnje rasprave imala mnoge kritike na račun misije i sada raste neizvjesnost kako će se postaviti ove godine, posebno zbog znatno promijenjenih okolnosti u svijetu. Koliki strah vlada da se sigurnosno stanje u Bosni i Hercegovini ne pogorša, govori i podatak da je samo nekoliko dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Europska unija odlučila slanjem rezervi skoro udvostručiti veličinu mirovnih snaga EUFOR-a sa 600 na 1100 vojnika kako bi spriječila potencijalnu nestabilnost.
U međuvremenu su vojni dužnosnici NATO-a nagovijestili da bi u slučaju ruskog veta Sjevernoatlantski savez preuzeo ulogu čuvara mira u BiH kako ne bi bilo sigurnosnog vakuuma. Tvrdi se da NATO već ima mandat za djelovanje u BiH i da nije potrebna nova odluka o tome. Rusija se službeno još ne izjašnjava o svojim namjerama. Tijekom ljeta su tek upozorili da se stvara 'propagandna galama' čiji je krajnji cilj dovesti NATO u BiH.
'Izgleda da pojedine zapadne države, prije svega SAD i Velika Britanija, pripremaju teren za puzeću 'natoizaciju' BiH. To se nikako ne radi u interesu jačanja unutarnje sigurnosti u BiH, koja, kako sami zapadnjaci napominju, nije ugrožena, već radi geopolitičke dominacije', objavilo je rusko veleposlanstvo u BiH sredinom kolovoza.
EUFOR
Izvor: Avalon / Autor: Haris Memija / Avalon
Problema je svjestan i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i najmoćniji srpski političar u nama susjednoj zemlji koji je u utorak, kao jedan od rijetkih, otišao u Moskvu sastati se s Putinom te ga je navodno molio da pristane produžiti mandat EUFOR-u iz straha da kontrolu nad BiH ne preuzme NATO. Ako je vjerovati Dodiku, Putin mu je to i obećao. Dodik je istaknuo da će Republika Srpska ostati u fokusu pažnje na najvišoj razini vezano uz rasprave u Ujedinjenim narodima o tom pitanju. S druge strane Šefik Džaferović, predsjedajući Predsjedništva BiH, predstavnik bošnjačkog naroda u tom tijelu, rekao je u govoru pred Općom skupštinom UN-a da NATO 'ima pravo i obvezu rasporediti svoje snage u BiH' prema Daytonskom sporazumu, implicirajući da bi se to trebalo dogoditi ako Rusija sljedećeg mjeseca blokira obnovu mandata EUFOR-a.
Susret Dodika i Putina
Izvor: EPA / Autor: MIKHAEL KLIMENTYEV / SPUTNIK / K
EUFOR-ova misija Althea, vojna misija Europske unije u BiH, najduža je vojna operacija EU-a, jedina kopnena misija te jedina koja ima izvršni mandat da koristi silu. EUFOR je zamijenio mirovne snage NATO-a u BiH 2004. Ključni ciljevi misije Althea su potpora obuci Oružanih snaga BiH (OSBiH), podrška u njihovom napredovanju prema NATO-vim standardima te osigurati kontinuirano poštivanje odgovornosti za ispunjavanje uloge navedene u Daytonsko-pariškom sporazumu (Opći okvirni sporazum za mir u BiH) i doprinijeti sigurnom okruženju u BiH, u skladu sa svojim mandatom, te ostvariti temeljne zadaće iz Plana provedbe misije OHR-a, kao i Procesa stabilizacije i pridruživanja (SAP).
Mandat EUFOR-ove operacije Althea sastoji se od dva dijela, izvršnog i neizvršnog. Izvršni mandat daje Vijeće sigurnosti UN-a za potporu vlastima BiH u održavanju sigurnog okruženja. Također uključuje neizvršni dio, pri čemu se pomaže u obuci OSBiH i u napretku vojske da postane 'pružatelj sigurnosti', a ne 'konzument usluga pružanja sigurnosti'.
Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UNSCR) 1551, jednoglasno usvojena 9. srpnja 2004., pozdravila je namjeru EU-a da pokrene vojnu misiju u BiH. Odluka EU-a da se pokrene Althea uslijedila je nakon odluke NATO-a da zaključi uspješnu operaciju SFOR-a. Althea se provodi korištenjem sredstava i sposobnosti NATO-a, na osnovi dogovora s NATO-om (Berlin Plus).
Richard Gowan, direktor Međunarodne krizne grupe, napisao na Twitteru da većina UN-ovih diplomata ne vjeruje da će Rusija uložiti veto na misiju EUFOR-a u BiH jer bi prisutnost NATO-a predstavljala kraj za sva uplitanja Moskve u događanja u toj državi.
Izvor:tportal.hr/Foto: EPA
