U Hrvatskoj je najveća smrtnost od bolesti srca i raka – što je s tim bolesnicima za vrijeme epidemije?

“Zbog nebrige, nestručnosti, kašnjenja s odlukama bez strategije, nama se u svim bolnicama proširila zaraza. Nemamo nijednu bolnicu sigurnu gdje se mogu liječiti bolesnici s malignim bolestima. Ove smo godine dijagnosticirali samo 50 posto očekivanih bolesnika s malignim bolestima. Što znači da je 50 posto pacijenata promaklo dijagnostici, a pojavit će se simptomi kada će bolest biti uznapredovala.”, upozorio je za Narod.hr predsjednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta prof. dr. sc. Milan Vrkljan.

Stranica World Life Expectancy (WLE) donosi podatke o smrtnosti od raka, prema kojima je Hrvatska na visokom 6. mjestu u svijetu. Kada se pogledaju podatci Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), Hrvatska je na 22. mjestu po incidenciji te bolesti. Neke zemlje koje imaju i veću incidenciju od Hrvatske, poput SAD-a, imaju manju smrtnost, iz čega proizlazi da Hrvatska nije baš uspješna u liječenju raka.

Jedan od razloga velike smrtnosti od raka vjerojatno je i u velikom omjeru starog stanovništva u Hrvatskoj, no zasigurno je problem i u prekasnom dijagnosticiranju i liječenju.

Nažalost, tu situaciju samo pogoršava aktualna epidemija koronavirusa, zbog kojeg se odgađaju ili otkazuju mnogi liječnički pregledi, pa tako i oni onkoloških bolesnika.

Primjerice, otkad je KB Dubrava u Zagrebu postala COVID-bolnica, u njoj se više ne liječe pacijenti koji boluju od ostalih bolesti.

Tako je, primjerice, pacijentica Marija Orlić iz Pule trebala je 15. prosinca 2020. otići na kontrolu u KB Dubrava, ali je putem medija doznala da se oni koji nisu oboljeli od COVID-a, ne mogu više tamo liječiti.

“Nažalost puno će ih od COVID-a umrijeti. Međutim, COVID ćemo izliječiti, a za sve ostalo ćemo poslije plaćati veliki danak, jer ljudi s karcinomima, sa srčanim ili moždanim udarom trebaju odmah, ali odmah zdravstvenu zaštitu i pomoć, a kasnije kada COVID prođe će biti kasno”, poručila je Marija za HRT.

Podsjetimo, s Narod.hr vezano uz ovu temu poslali smo upit ministru zdravstva i Stožeru civilne zaštite, no ni nakon dva tjedna nismo primili nikakav odgovor na dolje navedena pitanja.

Pitali smo ih:

1. Zašto se odabralo KB Dubrava za COVID-centar?
2. Gdje su sada smješteni pacijenti koji su prije njezine prenamjene bili u bolnici i/ili dolazili na preglede u bolnicu?
3. Koliko je pacijenata bilo na dijalizi u KB Dubrava i gdje oni sada idu na dijalizu?
4. Koliko je kirurga i dalje u KB Dubrava?
5. Gdje su preraspodijeljeni ostali kirurzi koji ne participiraju u liječenju oboljelih od COVID-a?
6. Jesu li povećani kapaciteti za onkološke bolesnike u drugim bolnicama i kojim?
7. Gdje su preraspoređeni liječnici specijalisti iz onkologije i radioterapije koji ne participiraju u liječenju oboljelih od COVID-a?

2019. 

Prema Izvješću o umrlim osobama u Hrvatskoj za 2019. godinu, kojeg je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, od novotvorina, odnosno tumora je u 2019. godini u Hrvatskoj umrlo 13.718 ljudi, odnosno 26,5% svih umrlih. Dakle, to je, poslije bolesti cirkulacijskog sustava, drugi najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj.

Rak bronha ili pluća je peti uzrok smrti u 2019. dok je rak debelog crijeva na šestom mjestu. Od raka bronha i pluća umrle su 2.874 osobe (od toga 2.006 muškaraca i 868 žena), a od raka debelog crijeva 2095 osoba (od toga 1.258 muškaraca i 837 žena).

Najviše osoba umrlo je od ishemijske bolesti srca (7.965) i cerebrovaskularnih bolesti (5.180). Slijede šećerna bolest (4.017) i hipertenzija (3.789) koja je sada četvrti uzrok smrti.