U Hrvatskoj su plaće tabu tema. Hoće li direktiva EU-a to promijeniti?

Europska direktiva o transparentnosti plaća trebala bi utjecati na promjenu ustaljene prakse većine poslodavaca da ne objavljuju javno podatke o plaćama za određena radna mjesta niti dopuštaju zaposlenicima da razgovaraju o primanjima.

Osim što bi trebala pridonijeti uklanjanju rodnih razlika u plaćama, nova europska direktiva usvojena prošloga tjedna u Europskom parlamentu nalaže poduzećima otkrivanje informacije koje će zaposlenicima i kandidatima za posao olakšati usporedbu primanja.

Tvrtke više neće definirati plaće samo opisno (stabilne, konkurentne i sl.), već će morati obavijestiti svakog kandidata na razgovoru za posao kolika je njegova početna plaća i koliki je raspon primanja za određeni položaj ili radno mjesto, piše tportal.

Tajnost plaća bit će zabranjena te se radnicima neće moći ugovornim odredbama zabraniti da otkriju svoju plaću ili da traže informacije o svojoj i drugim kategorijama plaća.

Tajnost plaća u Hrvatskoj rasprostranjena praksa

U Hrvatskoj je razgovor o plaći tabu tema, a tajnost plaća je široko rasprostranjena praksa poslodavaca. Prema rezultatima ankete portala MojPosao, u Hrvatskoj većina zaposlenih (69 posto) ne smije otvoreno razgovarati o visini plaće. U određenim tvrtkama zabrana je formalizirana putem klauzula o tajnosti plaće, a u ostalim kompanijama radi se o prešutnom dogovoru da se o tome ne razgovara.

S druge strane, 31 posto radnika u Hrvatskoj tvrdi da u njihovim radnim okolinama ne postoje nikakva ograničenja kad je posrijedi razgovor o plaći. Međutim iako smiju razgovarati o ovoj temi, nešto više od polovice zaposlenih (54 posto) izbjegava takvu vrstu razgovora s kolegama jer, kako ističu, radi se o “privatnoj stvari svakog pojedinca”, dok je 46 posto onih koji rade u tvrtkama koje ne brane takve razgovore.

Kada je riječ o oglasima za posao, tek su rijetki u kojima se može saznati iznos i rang plaće za konkretno radno mjesto. Opisni pridjevi poput redovita, stabilna ili stimulativna primanja obično su jedine informacije o plaćama koje se mogu naći u većini oglasa.

Poslodavci nisu skloni objavljivati detaljnije informacije o primanjima iako se na oglase u kojima je preciziran iznos plaće, osobito ako je riječ o iznadprosječnoj svoti za konkretno zanimanje, javlja znatno više kandidata.

U aktualnoj ponudi poslova portala MojPosao može se naći tek na nekolicina oglasa s jasno istaknutom visinom plaće. Tako, primjerice, lanac restorana Batak traži šefa kuhinje, a kandidatima nudi zaradu iznad 1459,95 eura (11.000 kuna) te je predviđena i nagrada za lojalnost od 530,89 eura (4000 kuna), božićnica od 132,72 eura (1000 kuna) i uskrsnica od 66,36 eura (500 kuna).

Njemačka tvrtka Gi Group Deutschland traži vozača luksuznih automobila i nudi početnu neto plaću od 1700 do 1900 eura za rad u Njemačkoj za VW grupu uz plaćen smještaj. Grafička tvrtka Print Faktor zapošljava radnika za izradu elemenata za scenografiju i nudi plaću od 800 do 1100 eura.

Na specijaliziranim portalima mogu se pronaći podaci o okvirnim plaćama za određena zanimanja. Tako portal MojPosao nudi mogućnost usporedbe plaće za određenu poziciju prilikom prijave na oglas i pregled raspona plaća u određenim djelatnostima.

Portal Adorio.hr nudi izračun prosječne plaće za primjerice prestižne menadžerske pozicije, ogledne poslove u proizvodnoj industriji i najtraženija zanimanja u uslužnim djelatnostima, piše tportal.

Osim menadžerskih zanimanja, čije su plaće u prosjeku 105 posto više od prosječnih, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (101 posto više od prosjeka), informacijskih tehnologija (+39 posto) te telekomunikacija (+13 posto), pokazuje istraživanje portala MojPosao.

Najniže prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-40 posto), tekstilni radnici (-44 posto) te zaposleni u uslužnim djelatnostima (-30 posto).