VIJESTI Najčitanije

U obrani Fakulteta hrvatskih studija

U obrani Fakulteta hrvatskih studija

Presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatrske da je žalba ministrice Blaženke Divjak protiv upisa Fakulteta hrvatskih studija u sudski registrar neosnovana potvrdilo je ono što su mnogi već unaprijed znali: da je cijela ova žalba oko zakonosti upisa javne ustanove Fakulteta jedna obična farsa.

 

Kao što je to i nedavna izjava ministrice Divjak da se sad može osnivati bilo koji fakultet bez kontrole države, misleći na Ministarstvo obrazovanja i znanosti.

Time je ona zapravo osporila slobodu djelovanja jednog sveučilišta koje je i onako pod paskom sudbene vlasti koja provjerava valjanost prijave o upisu u registar ustanova, zatim i Sabora i Vlade koji određuju proračun sveučilista.

 

Znajući da su čelnici raznih ministarstva imenovani po stranačkoj pripadnosti, nije za zaboraviti da su dotični ministri uglavnom pristrani, i da je itekako važno da u tom slučaju institucije visoke naobrazbe kao na pr. razni fakulteti i samo sveučiliste imaju slobodu djelovanja, donošenja odluka neovisno od onog tko sjedi na ministriskoj stolici.   

 

Jer, kako inače obrazložiti ovakav stav ministrice Divjak: bezrazložno osporavanje Fakulteta. Izgleda da se toj prljavoj raboti pridružio  i (Ne) zavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja davši cijeloj priči jednu čisto politički motiviranu konotaciju. Sasvim je neshvatljivo da se jedan sindikat koji se bavi zaštitom radnika i zaposlenika u ovom slučaju stavio na suprotnu stranu, na stranu ministrice, protiv zaposlenika Fakulteta.

 

Zato je ova odluka Visokog trgovačkog suda Republike hrvatske od ključne važnosti, jer nas podsjeća da je na kraju krajeva Republika Hrvatska pravna država, gdje se poštivaju prava njenih ustanova i građana nasuprot manipulacijama raznih političkih faktora.

Na tome treba i dalje raditi da se ovakve namjerne, ideološki i politički motivirane zabrane u potpunosti izbace iz hrvatskog društva.

 

Fakultet hrvatskih studija važan je za hrvatsko iseljeništvo. Ta je institucija još jedan most u međusobnom poznavanju, povezivanju i jačanju hrvatskog identiteta na širem prostoru.

 

Današnja Hrvatska nastala je naporom i radom ne samo domovinskog nego i iseljeničkog korpusa, koji je neumorno pripremao teren za ponovnu uspostavu hrvatske države.

Država je ostvarena zahvaljujući baš tom hrvatskom zajedništvu, Hrvata u domovini i Hrvata u iseljeništvu.

 

Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva na, sada već Fakultetu hrvatskih studija, ali i FHS u cjelini, bavi se vrijednom djelatnošću:

 

….zbog nje je osnovan, na njoj ima puno posla za mnoge. Tu vrijednu djelatnost treba unaprjeđivati kako u Republici Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Na katedrama, prije svega slavističkim i kroatističkim, koje u nekim dijelovima svijeta nailaze na poteškoće i zbog ušteda ili drugih razloga smanjuju djelatnost. Negdje se čak zatvaraju. Zato ih je dužna podupirati u prvom redu matična zemlja. I mi smo kao sveučilišna ustanova posvećeni toj zadaći. Željeli bismo na tome raditi i očekujemo pomoć svih, a prije svega državnih institucija u ostvarivanju tih vrijednih zadaća.

 

Važno je na spomenuti studij i FHS općenito privući što veći broj studenata, pogotovo onih iz iseljeništva. Samo tako će Fakultet hrvatskih studija u konačnici potvrditi svoju misiju i pravo na opstanak kojem je, sada odlukom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, dano zeleno svijetlo.

 

Stjepan Asić

Autor: Stjepan Asić/Foto:narod.hr

#australski hrvatski kongres #visoki trgovački sud #stjepan asić #blaženka divjak #fakultet hrvatskih studija #sudski registar

Više iz kategorije: VIJESTI

Ruske zračne bombe pogodile stambene zgrade u Zaporižji: Broj poginulih porastao na 12, među njima troje djece

Ruske zračne bombe pogodile stambene zgrade u Zaporižji: Broj poginulih porastao na 12, među njima troje djece

U ruskom napadu na ukrajinski grad Zaporižju poginulo je najmanje 12 ljudi, uključujući troje djece. Zračne bombe pogodile su stambene zgrade, uzrokujući velika razaranja.

prije 1 h
Teretni vlak kod Rijeke iskliznuo s pruge: 11 vagona završilo u provaliji

Teretni vlak kod Rijeke iskliznuo s pruge: 11 vagona završilo u provaliji

Teretni vlak iskliznuo kod Rijeke, 11 vagona u provaliji. Strojovođa prijavio otkaz kočnica. Nema ozlijeđenih, pruga Meja zatvorena za promet.

prije 1 h
TKO ĆE SKRBITI O HRVATSKIM BRANITELJIMA KOJIMA JE POTREBNA STALNA NJEGA?Istaknuto Najčitanije

TKO ĆE SKRBITI O HRVATSKIM BRANITELJIMA KOJIMA JE POTREBNA STALNA NJEGA?

Hrvatski branitelji trebaju stalnu njegu, no sustav nema jasan odgovor. Analiziramo kapacitete, rokove i cijenu dugotrajne skrbi, smještaja i zdravstvenih usluga.

prije 2 h
HIBRIDNE PRIJETNJE HRVATSKOJ: Što Zagreb Security Forum 2026. predlaže za zaštitu države i građana

HIBRIDNE PRIJETNJE HRVATSKOJ: Što Zagreb Security Forum 2026. predlaže za zaštitu države i građana

Zagreb Security Forum 2026. raspravlja o hibridnim prijetnjama Hrvatskoj. Saznajte prijedloge za zaštitu države i građana, uključujući otpornost, prepoznavanje prijetnji i suradnju.

prije 2 h
PAKRAC, LISTOPAD 1991.: Naredba JNA za zauzimanje grada i hrvatski proboj koji je prekinuo okruženje

PAKRAC, LISTOPAD 1991.: Naredba JNA za zauzimanje grada i hrvatski proboj koji je prekinuo okruženje

U listopadu 1991. JNA je pokušala zauzeti Pakrac i Lipik. Saznajte kako su hrvatski branitelji probili okruženje i obranili gradove unatoč žestokim napadima.

prije 3 h
MRKONJIĆ GRAD OSLOBOĐEN 10. LISTOPADA 1995.: Hrvatske snage ušle u središte grada

MRKONJIĆ GRAD OSLOBOĐEN 10. LISTOPADA 1995.: Hrvatske snage ušle u središte grada

Prisjetite se 10. listopada 1995. kada su hrvatske snage, u sklopu operacije "Južni potez", oslobodile Mrkonjić Grad. Detalji ulaska HV-a i HVO-a u središte grada.

prije 3 h
Fadil Salihu i Samet Bugujevci: albanski branitelji poginuli u obrani Gospića

Fadil Salihu i Samet Bugujevci: albanski branitelji poginuli u obrani Gospića

Saznajte više o Fadilu Salihuu i Sametu Bugujevcu, albanskim braniteljima koji su poginuli 1991. braneći Gospić. Pročitajte o njihovoj žrtvi, spomen-ploči u Budaku i komemoracijama.

prije 4 h
Crni petak za Petra Pripuza: Uhićen suradnik, izbio požar, potvrđena bespravna gradnja...

Crni petak za Petra Pripuza: Uhićen suradnik, izbio požar, potvrđena bespravna gradnja...

Petar Pripuz i Cios grupa suočavaju se s 'crnim petkom': Uhićen je Željko Teufel iz CE-ZA-R-a zbog afere s ilegalnim odlaganjem otpada, što dovodi u pitanje posao sanacije u Gospiću.

prije 4 h
Zelenski kritizirao Trumpov dogovor s Putinom o ruskom dizelu: „Pokloni Putinu neće donijeti mir“

Zelenski kritizirao Trumpov dogovor s Putinom o ruskom dizelu: „Pokloni Putinu neće donijeti mir“

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oštro je kritizirao dogovor Trumpa i Putina o isporuci ruskog dizela. Smatra da popuštanje sankcija produljuje rat, a ne donosi mir.

prije 4 h
Veteranski centar u Šibeniku postao mjesto oporavka i druženja branitelja: Godišnje može primiti oko 2.500 korisnika

Veteranski centar u Šibeniku postao mjesto oporavka i druženja branitelja: Godišnje može primiti oko 2.500 korisnika

Saznajte kako Veteranski centar u Šibeniku pruža smještaj, rehabilitaciju i psihosocijalnu podršku hrvatskim braniteljima. Godišnje prima do 2.500 korisnika za oporavak i druženje.

prije 5 h
Snažan potres magnitude 7,7 pogodio Panamu, nakon glavnog udara uslijedili deseci podrhtavanja

Snažan potres magnitude 7,7 pogodio Panamu, nakon glavnog udara uslijedili deseci podrhtavanja

Snažan potres magnitude 7,7 pogodio je Panamu, uzrokujući oštećenja zgrada, prekide struje i evakuacije. Nakon glavnog udara uslijedilo je više desetaka podrhtavanja.

prije 5 h
Trump kaže da će Rusija na američko tržište isporučiti 300 tisuća tona dizelskog goriva, slijede milijuni

Trump kaže da će Rusija na američko tržište isporučiti 300 tisuća tona dizelskog goriva, slijede milijuni

Donald Trump objavio je da će Rusija isporučiti stotine tisuća tona dizela SAD-u, s planovima za milijune tona više. Putin spreman slati naftu. Zelenskij kritizira dogovor kao 'investiciju u rat'.

prije 5 h

Prikazano 12 od 109664 članaka.