VIJESTI Najčitanije

Ured pučke pravobraniteljice primio već prve pritužbe na Covid-potvrde; iz Kuće ljudskih prava pozivaju na osiguravanje besplatnih testova

Ured pučke pravobraniteljice primio već prve pritužbe na Covid-potvrde; iz Kuće ljudskih prava pozivaju na osiguravanje besplatnih testova

O Covid-potvrdama slušamo već mjesecima, a iako su prvenstveno imale ulogu olakšati prekogranična putovanja u pandemiji, Covid-potvrde u posljednje se vrijeme diljem svijeta uvode doslovno kao "ulaznica" u javni i društveni život čovjeka.

U Hrvatskoj su se do sada koristile samo na društvenim događanjima, a od 1. listopada, kako je izvijestio ministar zdravstva Vili Beroš, postaju obvezne za sve radnike u zdravstvenom resoru 

Programski direktor iz Kuće ljudskih prava Zagreb, Ivan Novosel, kaže da se uvođenjem Covid-potvrda u zdravstvo štiti javno zdravlje korisnika usluga, odnosno pacijenata, ali da se s druge strane postavlja pitanje ne ograničavaju li se time neopravdano ljudska prava kao što su pravo na rad i pristup zdravstvenim uslugama.

Novosel: Važno je da se restrikcijske mjere ne zloupotrebljavaju

"Ovdje, kao i kod svakog ograničavanja ljudskih prava radi zaštite zdravlja ili sigurnosti, treba primijeniti test razmjernosti - restrikcijske mjere moraju biti razmjerne opasnosti i u ovom slučaju moraju biti motivirane isključivo zaštitom zdravlja i izuzetno je važno da se ne zloupotrebljavaju.

Naime, Vlada mora utvrditi je li ova mjera primjerena cilju koji se želi postići, je li nužna za postizanje tog cilja te je li ju je moguće postići nekom manje restriktivnom mjerom. Pri tome, Vlada to mora i jasno komunicirati građanima, i to je izuzetno važno kod ovakvih mjera", kazao je Novosel u razgovoru za portal Direktno.

Rješenje naravno nije jednostavno, kaže, s obzirom na to da se radi i o novoj bolesti i o novom cjepivu, a osim toga još je uvijek puno nepoznanica o tome koliko traje zaštita nakon cijepljenja. Ipak, ističe, Covid-potvrde za zdravstvo, a onda potencijalno i za sustav socijalne skrbi mogle bi biti rješenje, "ali treba voditi računa da određeni pojedinci zbog zdravstvenih razloga ne mogu primiti cjepivo na siguran način".

Treba otvoriti prostor za besplatno testiranje

Zbog toga se, navodi, treba otvoriti prostor da se takvi pojedinci testiraju, ali na teret Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i to besplatno za sve vrijeme potrebe testiranja.

"Dodatno, uvođenjem Covid-potvrda Vlada očito želi potaknuti cijepljenje, međutim isto tako je očito i da među građanima vlada nepovjerenje - to je i razumljivo s obzirom na sve okolnosti ove epidemije, ali i niz primjera kontradiktornih odluka koje su Vlada i Stožeri donosili u zadnjih godinu i pol godine epidemije.

Poštujući volju dijela građana koji se ne mogu ili ne žele cijepiti, Kuća ljudskih prava Zagreb je mišljenja da se za tu skupinu građana, odnosno zdravstvenih djelatnika i djelatnika u sustavu socijalne skrbi mora osigurati besplatno redovito testiranje, kako bi imali jednak pristup Covid-potvrdama, a bez velikih implikacija na pravo na rad ili pristup zdravstvu", poručili su iz Udruge.

Pučka pravobraniteljica već primila prve pritužbe u svezi Covid-potvrda

Za sada o Covid-potvrdama imamo samo informacije objavljene u medijima, kazala je za portal Direktno pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter i dodala da to nije dovoljno za detaljnu i preciznu ocjenu utjecaja ove mjere na ljudska prava, ali je otkrila da su u njezinom Uredu u svezi toga već primili i prve pritužbe.

Također nam je kazala da su se zbog toga obratili Ministarstvu zdravstva tražeći odgovore o pravnoj osnovi uvođenja ove mjere i njenom mogućem utjecaju na radno-pravni status djelatnika u zdravstvu.

"Važno je osvijestiti činjenicu da nas je epidemija pogodila na više načina, prvenstveno ugrožavajući živote i zdravlje, posebno najranjivijih. Zbog reorganizacije zdravstvenog sustava u velikoj su mjeri zanemareni preventivni pregledi, otežane kontrole i pristup terapiji. Ne smijemo zaboraviti ni pitanje mentalnog zdravlja, nakon sada već godinu i pol dana života u neizvjesnosti, visokom stupnju izoliranosti i odvojenosti od brojnih socijalnih kontakata, kao ni posljedice koje će epidemija imati na djecu i mlade, posebno u kontekstu online nastave.

Naravno, među temeljnim pitanjima je i važnost oporavka gospodarstva, koji je ključan za funkcioniranje države, a time i osiguranje resursa nužnih za zaštitu ljudskih prava i jednakosti", nabraja Šimonović Einwalter.

Najranjivije skupine starije osobe i oni narušenog zdravlja

Kaže da stoga nema dvojbe da je u javnom interesu poduzimanje svih raspoloživih, legitimnih mjera za suzbijanje epidemije, "pri čemu je cijepljenje jedna od najučinkovitijih mjera, i većini građana sada dostupna mjera, koja uz dovoljno visok odaziv, može omogućiti i ubrzati povratak na život kakav svi ponovno želimo", a to je naravno onaj bez maski, testiranja, distance i, što je najvažnije – prerane smrti.

Posebno se ovo potonje odnosi na građane koji pripadaju najranjivijim skupinama, a tu se najčešće misli na starije osobe i one narušenog zdravlja.

"Upravo su ovi građani češće u kontaktu sa zaposlenima u zdravstvenom i socijalnom sustavu, pa je razumljiva potreba da se maksimalno smanji rizik ugroze zdravlja i života korisnika ovih sustava – među kojima su pacijenti u bolnicama, korisnici domova za starije i nemoćne i drugi", objašnjava naša sugovornica. 

Hrvatska za sada nije među zemljama koje su uvele obvezu cijepljenja za zdravstvene djelatnike, a iako hrvatsko zakonodavstvo poznaje termin obveznog cijepljenja, podsjetimo da je ta obveza već odavno uvedena upravo za zdravstvene djelatnika, ali kada je riječ o drugim cjepivima.

Cijepljenje protiv Covida-19 je nova tema u javnoj raspravi diljem Europe, a koliko je riječ o osjetljivom pitanju, kaže pravobraniteljica, pokazuje i činjenica da su pred Europskim sudom za ljudska prava već podneseni zahtjevi protiv nekih zemalja radi uvođenja obveznog cijepljenja zdravstvenih djelatnika te će, kaže, biti važno vidjeti argumentirane odluke Suda o ovoj temi. 

Ipak, za sada u Hrvatskoj nam ne treba Covid-potvrda kako bismo ušli u trgovine, poštu ili otišli liječniku.

Najviše žalbi zbog nemogućnosti dolaska do Covid-potvrda

"Unatoč tome dobar dio hrvatskih građana brine zbog mogućnosti šire upotrebe Covid-potvrda u Hrvatskoj te nam se obraćaju zbog nemogućnosti dolaska do nje. Najčešće jer, iako su preboljeli Covid-19, ne ispunjavaju uvjete za izdavanje potvrde jer nisu radili PCR, već brze antigenske testove ili se kao kontakti oboljeloga, tada temeljem uputa koje su dobili, nisu uopće trebali testirati. Zbog takve primjene različitih kriterija prilikom određivanja samoizolacije i sada prilikom izdavanja Covid-potvrda, znatan broj građana se smatra izigranima, pribojavajući se da će im biti povrijeđeno pravo na kretanje, na rad i druga prava", kazala je Šimonović Einwalter te zaključuje:

"Pri uvođenju bilo kakvih mjera treba voditi računa o zakonskim okvirima koji su na snazi u Hrvatskoj, a iznimno je važno, pa rekla bih i ključno za uspjeh provođenja tih mjera, građane dosljedno, jasno i potpuno informirati o planovima njihova uvođenja, što uključuje razloge, način provedbe i očekivane učinke".

Izvor:Direktno.hr/Foto:FaH/Igor Kralj/PIXSELL

#Ivan Novosel #Tena Šimonović Einwalter #covid potvrde #kuća ljudskih prava

Više iz kategorije: VIJESTI

ROMANA JERKOVIĆ NAPUSTILA SDP: ‘Ne pristajem na političko djelovanje kroz insinuacije i podmetanja’

ROMANA JERKOVIĆ NAPUSTILA SDP: ‘Ne pristajem na političko djelovanje kroz insinuacije i podmetanja’

Romana Jerković napustila je SDP nakon 30 godina, odbacujući optužbe i kritizirajući stranku zbog političkih podmetanja i blokade komunikacije.

prije 6 min
Tragedija u Mikluševcima svjedoči o okrutnom planu progona u Domovinskom ratu. Otkrijte priču o herojstvu branitelja i sjećanju na nevine civilne žrtve.

Tragedija u Mikluševcima svjedoči o okrutnom planu progona u Domovinskom ratu. Otkrijte priču o herojstvu branitelja i sjećanju na nevine civilne žrtve.

Obilježena 35. obljetnica tragedije u Mikluševcima. Sjećanje na nevine žrtve i heroje Domovinskog rata. Pročitajte potresnu priču o progonu i hrabrosti.

prije 12 min
Varaždinski branitelji učenicima u Pakracu prenijeli neispričane priče iz Domovinskog rata

Varaždinski branitelji učenicima u Pakracu prenijeli neispričane priče iz Domovinskog rata

Klub varaždinskih branitelja 1991.–1995. organizirao je edukaciju za učenike u Pakracu. Saznajte kako su mladi učili o Domovinskom ratu kroz svjedočanstva branitelja i neispričane priče.

prije 18 min
Ljeto pod povećalom Porezna krenula u lov: 448 objekata je zatvoreno, a broj kazni eksplodirao je za 900 %

Ljeto pod povećalom Porezna krenula u lov: 448 objekata je zatvoreno, a broj kazni eksplodirao je za 900 %

Tijekom turističke sezone Porezna uprava zatvorila je 448 objekata, a broj kazni porastao je za 900%. Pročitajte detalje pojačanih nadzora fiskalizacije na obali i otocima.

prije 3 h
KRAMATORSK Ruska vojska kliznim bombama usmrtila 33 putnika u dva minibusa

KRAMATORSK Ruska vojska kliznim bombama usmrtila 33 putnika u dva minibusa

U ruskom napadu kliznim bombama na dva minibusa u Kramatorsku poginule su 33 osobe, a 18 ih je ozlijeđeno. Ukrajinski predsjednik Zelenski osudio je napad na civile.

prije 3 h
8. LISTOPADA 1991. UBIJEN JE VLČ. IVAN BURIK: Župnik koji je ostao uz svoje župljane Najčitanije

8. LISTOPADA 1991. UBIJEN JE VLČ. IVAN BURIK: Župnik koji je ostao uz svoje župljane

Saznajte priču o vlč. Ivanu Buriku, župniku iz Tovarnika, ubijenom 8. listopada 1991. tijekom Domovinskog rata. Ostao je uz svoje župljane unatoč okupaciji i progonima.

prije 4 h
N. Nekić: Jahači apokalipse

N. Nekić: Jahači apokalipse

N. Nekić analizira uspon Vatrenih kao simbol nacionalnog ponosa i otpora. Otkrijte kako su 'jahači apokalipse' pokušali srušiti hrvatski nogomet i izbornika Dalića.

prije 4 h
Pavliček brtutalno odgovorio Penavi i DP-u: “Kupovali su glasove, nek’ me tuži ako to nije istina”

Pavliček brtutalno odgovorio Penavi i DP-u: “Kupovali su glasove, nek’ me tuži ako to nije istina”

Marijan Pavliček oštro je odgovorio Ivanu Penavi i Domovinskom pokretu, optužujući ih za kupnju glasova u Vukovaru. Odbacuje prozivke DP-a i iznosi teške optužbe.

prije 4 h
VENDI U ZAGREBU: Hrvatsku nazvala „fašističkom saveznicom“, a sada dolazi nastupatiIstaknuto Najčitanije

VENDI U ZAGREBU: Hrvatsku nazvala „fašističkom saveznicom“, a sada dolazi nastupati

Vesna Vukelić Vendi najavila je nastup u Zagrebu unatoč ranijim izjavama u kojima je Hrvatsku nazvala 'fašističkom saveznicom'. Analiza poziva na odgovornost.

prije 5 h
Vanđelić: Ljudi iz UDBA-e prešli su u HDZ

Vanđelić: Ljudi iz UDBA-e prešli su u HDZ

Damir Vanđelić oštro kritizira HDZ i SDP, tvrdeći da su proizašli iz Komunističke partije. Najavljuje stvaranje nove političke opcije okupljanjem Fokusa i Republike.

prije 5 h
Plenković bi trovanje Like sveo na lokalni problem. A što je s Ćorićevim zakonima, Mikulićem i SOA-om?

Plenković bi trovanje Like sveo na lokalni problem. A što je s Ćorićevim zakonima, Mikulićem i SOA-om?

Analiza afere trovanja Like: Plenković problem svodi na lokalno, no članak otkriva ulogu Ćorićevih zakona, Mikulića i SOA-e. Tko je odgovoran za opasni otpad i smanjenje kazni?

prije 5 h
08. listopada 1942. Rama (Prozor) – četnici ubili 1000 Hrvata i svu mušku djecu veću od kratke puške Najčitanije

08. listopada 1942. Rama (Prozor) – četnici ubili 1000 Hrvata i svu mušku djecu veću od kratke puške

Detalji o četničkom genocidu u Rami 8. listopada 1942. godine. Ubijeno je oko 1000 Hrvata, muškaraca i dječaka, po kriteriju visine puške. Usporedba s pokoljem u Srebrenici.

prije 5 h

Prikazano 12 od 109600 članaka.