Vlada produžava subvencioniranje energenata do ožujka 2025.
Kućanstvo čiji je račun za struju lani iznosio 40 eura mjesečno, bez Vladinih mjera moralo bi platiti 75 eura. Značajno su smanjene i cijene plina i centralnog grijanja, a tako će i ostati
Ministarstvo financija uputilo je u javno savjetovanje izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojima se do 31. ožujka iduće godine predlaže produljenje snižene stope PDV-a od 5 posto na isporuku prirodnog plina, uključujući naknade vezane uz tu isporuku, zatim na isporuku grijanja iz toplinskih stanica zajedno s naknadama te isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke s obzirom na to da krajem ožujka ove godine istječe propisana stopa PDV-a od pet posto koju je Vlada uvela u okviru paketa pomoći, kojim je, uz cijene određenih prehrambenih artikala, zamrznula i cijene energije.
U Ministarstvu financija navode da su izmjene zakona upućene u javno savjetovanje »kako bi se zadržala sadašnja razina poreznog opterećenja te ublažio utjecaj na cijene«. Produljenje zamrznutih cijena energenata na još godinu dana nagovještaj je novog Vladinog paketa pomoći, a prema dosadašnjim signalima iz Vlade, novi paket mjera je u izradi i možemo ga uskoro i očekivati.
Postepeni pad
Iz Vlade uvjeravaju da će u idućih godinu dana i cijena struje ostati zamrznuta. Podsjećaju da je prosječna cijena električne energije u proizvodnji 130 eura, a upravo zahvaljujući Vladinim subvencijama, građani struju plaćaju 59 eura, a mali poduzetnici 62 eura. Hrvatska time na još godinu dana nastavlja s mjerama subvencije, iako je Vijeće EU-a preporučilo državama članicama da postupno ukinu neselektivne mjere potpore za rješavanje energetske krize.
Europska je komisija procijenila da će većina članica ukinuti te mjere, ali da to »nije slučaj u Hrvatskoj, Francuskoj, Luksemburgu, Malti, Njemačkoj i Portugalu, za koje se predviđa da će značajne mjere još uvijek biti na snazi i iduće godine«. Iz tog razloga Komisija ne očekuje ni da će Austrija, Belgija, Hrvatska, Njemačka, Italija, Latvija, Luksemburg, Nizozemska i Slovačka iskoristiti uštede koje bi proizašle iz ukidanja energetskih mjera za smanjenje proračunskog deficita. U Ministarstvu gospodarstva pojašnjavaju da je cilj Europske komisije postupno ukidanje mjera, ali ne na način da se dosadašnje mjere ponište, odnosno da se vodi računa o kretanjima cijena na europskom tržištu koje od prošle godine ipak polako padaju.
Podsjetimo, zadnje ograničavanje cijene energenata Vlada je donijela u rujnu, u sklopu petog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena koji je za cilj imao održati nisku cijenu električne energije, s obzirom da je ograničenje cijene plina već prije dogovoreno do kraja ožujka ove godine. Cijena električne energije za građane, javne ustanove, županije, gradove, općine, škole, vrtiće, bolnice, domove za starije i nemoćne, vjerske zajednice i druge institucije, ali i za srednje i malo poduzetništvo, ostaje ista, naglasio je tada premijer Andrej Plenković, za što je Vlada izdvojila 288 milijuna eura.
Povećan prag
Cijena električne energije za kućanstva ostala je ista, s tim da je polugodišnji prag povišen s 2.500 na 3.000 kilovatsati, a to je značilo da kućanstva mogu potrošiti više struje po povoljnijoj cijeni. Kako bi ilustrirao primjerom koliko su mjere Vlade utjecale na manje račune za struju građana u 2022. godini, premijer je kazao kako bi račun za struju, koji su građani platili 40 eura, da nije bilo tih mjera platili 136 eura. To znači da je ukupna mjesečna ušteda građanima iznosila 96 eura, a godišnja 1.153 eura. U 2023. godini, kada je cijena struje na tržištu nešto pala, mjesečni račun za istu potrošnju kao u godini prije građani bi bez mjera Vlade plaćali oko 75 eura, a s mjerama Vlade plaćali su ga 40 eura, što je mjesečna ušteda od gotovo 35 eura, a godišnja oko 418 eura.
Vlada je u siječnju izmijenila odluku o osiguranju zaliha plina na teritoriju Hrvatske na način da je Hrvatskoj elektroprivredi uplatila sredstva kako bi »zatvorila« kredit od 294 milijuna eura, podignut s ciljem nabavke plina za domaće potrošače, a istodobno je dala suglasnost HEP-u za prolongaciju kreditnog zaduženja kod kluba banaka u iznosu od 600 milijuna eura na dodatne dvije godine, zaključno do 25. siječnja 2026., a riječ je o kreditu koji je Vlada odobrila HEP-u u lipnju 2022. za osiguranje nabave dijela energenata u cilju pouzdane i sigurne opskrbe energije.
Za zadržavanje niskih cijena plina Vlada je izdvojila 179 milijuna eura, a iz Vlade su se tada pohvalili da Hrvatska ima najnižu cijenu plina kad je riječ o glavnim gradovima u zemljama Europske unije.
