Vlada u listopadu donosi odluku o trajnom dodatku na mirovinu. 13. mirovina će ovisiti o radnom stažu

Brojne su špekulacije o iznosu za godinu radnog staža, od 8 do 15 eura po godini

Jedna od tema o kojoj se ovih dana najviše razgovara, a vezana je uz financije, svakako je trajni dodatak na mirovine. To je top-tema za sve umirovljenike, kao i one koji će to uskoro postati.

Najmanje 300 mil. eura

Da bi se osigurala dodatna sredstva za isplatu trajnog dodatka na mirovine, koji se još naziva i 13. mirovina, potrebno je donijeti rebalans ovogodišnjeg proračuna. "Ministarstvo financija još od svibnja radi na rebalansu proračuna", pojasnio je resorni ministar, tako da nije upitno hoće li umirovljenici dobiti 13. mirovinu.

Ono što je poznato jest da će se trajni dodatak isplaćivati prema godinama radnog staža, ali još nije poznato koliki bi iznos umirovljenici mogli dobiti po godini staža. Poznato je i to da nije riječ o punom iznosu jedne mirovine, dakle iznos će najvjerojatnije biti niži, a stručnjaci za izračune mirovina kažu da bi prosječni korisnik mirovine trebao dobiti 264 eura.

Brojne su špekulacije koliki će biti iznos za godinu radnog staža, i one se kreću od osam pa do 15 eura po godini. Vrijednost dodatka po godini staža hrvatska će Vlada odrediti do kraja listopada, a financijski okvir, unutar kojeg će se kretati iznos potreban za 13. mirovinu, odredit će rebalans proračuna RH, dok će isplata biti u prosincu.

Ako vrijednost dodatka bude 10 eura, osoba koja ima 40 godina radnog staža može računati na 400 eura dodatne mirovine. Kada bi taj iznos bio 15 eura, kolika je i najniža vrijednost jedne godine staža, tada bi dodatak na mirovinu bio 600 eura. Neslužbeno se spominje i osam eura po godini staža, a to bi dodatak za 40 godina radnog staža spustilo na 320 eura. Umirovljenik koji ima prosječne 33 godine staža, dobio bi prema tom izračunu 264 eura.

Za isplatu trajnog dodatka, ovisno o visini trajnog dodatka po godini staža koji će propisati Vlada, iz rebalansa bi trebalo osigurati najmanje 300 milijuna eura.

Porez na mirovine

Još je jedna vruća tema, osim vrijednosti trajnog dodatka po godini staža, o kojoj hrvatska Vlada mora donijeti odluku. Riječ je o oporezivanju mirovina. Dok se u Sloveniji oporezuju mirovine koje su veće od 1800 eura, u Hrvatskoj se oporezuju sve mirovine koje su veće od 600 eura.

Čak svaki treći umirovljenik u Hrvatskoj trenutačno plaća porez. Međutim, manje ih je nego lani, kada je porez na mirovinu plaćalo 434.696 korisnika, njih oko 62.000 više nego danas. Prihod od poreza na mirovine, kao i porez na dohodak, jest prihod lokalnih jedinica, gradova i općina, koje godišnje od umirovljenika prikupe oko 130 milijuna eura.

Porez na mirovinu računa se kao razlika između osobnog odbitka i visine mirovine. Na primjer, u slučaju mirovine od 623 eura, porezni limit umirovljenik prelazi za 23 eura. Taj se iznos ujedno gleda kao osnovica na koju plaća porez. Niža stopa poreza na dohodak u, primjerice, Varaždinu je 21 posto. Polovina niže stope, koliko se plaća na mirovine, iznosi 10,5 posto, pa pomnoženo s osnovicom daje 2,41 euro mjesečno. Godišnje, riječ je o oko 28 eura poreza na dohodak, objašnjavaju na portalu mirovina.hr.

U Ministarstvu financija ističu da sagledavaju učinke oporezivanja mirovina. "To je iznimno osjetljiv i složen posao, jer svako zadiranje u način obračuna plaće i mirovine utječe ne samo na porezne obveznike već i na sustav socijalnih davanja, financiranja jedinica lokalne, područne i regionalne samouprave, kao i na deficit države", izjavio je nedavno ministar Marko Primorac.

Još je dodao: "S obzirom na to da je proračun prije svega instrument preraspodjele sredstava, nastojimo voditi računa da ta preraspodjela bude pravedna i da smanjuje društvene nejednakosti, a ne da ih dodatno produbljuje. Nakon što detaljno sagledamo sve učinke, predložit ćemo dugoročno održiva rješenja i upoznati javnost s njima".

Povećanje mirovina

Iako su za većinu umirovljenika mirovine male, činjenica je da su u posljednje tri godine hrvatske mirovine povećane za trećinu, pa bi ove godine korisnik starosne mirovine u prosjeku mogao dobiti 555 eura mjesečno, odnosno 6500 eura godišnje. Tu nisu uračunati jednokratni dodaci koje je isplaćivala Vlada.

No, premda se izdaci za mirovine povećavaju, i ove će godine premašiti devet milijardi eura, analiza mirovinskih troškova u EU-u koju su izradili stručnjaci Eurostata pokazuje da se Hrvatska nalazi u skupini zemalja koje za mirovine izdvajaju manje od 10 posto svog godišnjeg BDP-a. U Italiji je to 15 posto, prosjek EU-a je 12,2 posto, a u Hrvatskoj je to 8,9 posto.

Iz analize Eurostata, objavljene nedavno, na temelju podataka za 2022. godinu, može se iščitati da se Hrvatska i Mađarska nalaze na trećem odnosno četvrtom mjestu najnižih starosnih mirovina u EU-u, dok najniže mirovine imaju stanovnici Bugarske i Slovačke. U 2022. godini prosječna starosna mirovina iznosila je u Europskoj uniji 16.000 eura, odnosno 1300 eura na mjesec. Prosječna starosna mirovina u Hrvatskoj iznosila je 416 eura mjesečno, odnosno 5000 eura godišnje. Prosječna godišnja mirovina u Luksemburgu iznosila je 31.835 eura, u Austriji 24.000 eura, Njemačkoj 17.000 eura, Sloveniji 8000 eura, a u Bugarskoj 3611 eura.