Vujnovac i Jurčević grade tik do mora – dozvole stigle brzinom munje

Pavao Vujnovac, najmoćniji poduzetnik Hrvatske, i Josip Jurčević, njegov kompanjon u nekretninskom biznisu, grade vilu u čarobnoj uvali u Brelima, a usput grade i na pomorskom dobru potporne zidove, za što su dobili potrebne dozvole u svega nekoliko mjeseci, zahvaljujući iznimnoj susretljivosti u cijeloj vertikali državne uprave, od Ministarstva prometa, pomorstva i infrastrukture, do Općine Brela, koja je zbog njih čak mijenjala Plan upravljanja pomorskim dobrom

“Pavao Vujnovac i Josip Jurčević grade na pomorskom dobru u jednoj od najljepših uvala u Brelima”, glasila je dojava građana redakciji N1. S obzirom na jačinu glavnih aktera dojava je zvučala vrlo intrigantno jer unatoč labavom zakonskom okviru i nedostatnim mehanizmima zaštite pomorskog dobra u Hrvatskoj, ipak nije tako lako graditi “tik do mora”. Ili su Vujnovac i Jurčević to ipak nekako uspjeli?

Pavao Vujnovac je danas nesumnjivo najjači i najmoćniji poduzetnik u Hrvatskoj, startao je s uvozom Gazpromovog plina, postao jedan od ključnih igrača u hrvatskoj energetici, a onda se proširio i na niz drugih gospodarskih područja, od trgovine do prometa, a Josip Jurčević je njegov glavni partner u nekretninskom biznisu, koji je u kratkom vremenu prošao put od visokorangiranog dužnosnika SOA-e do pravog nekretninskog mogula. Obojica su se, kao partneri u tvrtki Adria Grupa Baško Polje – nedaleko od Brela – našli pod lupom javnosti zbog načina na koji su vrlo povoljno preuzeli tvrtku Club Adriatic i golemo zemljište u Baškom Polju, što je prilično blizu Brela, a Josip Jurčević je preko vlastitih tvrtki, vlasnik nekoliko hotela i kompleksa vila u Baškoj Vodi. Ovaj zahvat na obali u srcu Brela svakako znači da se njihov nekretninski biznis iz Baške Vode širi i na druge lokacije.

No, sumnje da se gradi “nelegalno” – bile su neosnovane. Ostaje međutim otkriće da se u procesu zaposjedanja fascinantno lijepog komada uvale u Brelima sustav neobično brzo otvarao i nudio podršku investitorima i pitanje bi li neki drugi investitori uspjeli ishoditi sve te potvrde i ugovoriti poslove brzinom kojom su to uspjeli Jurčević i Vujnovac. A ostaje i pitanje: je li dobro omogućavati da se tako lako gradi i na pomorskom dobru?

Javno-privatni “zagrljaj”

Novinarski očevid na gradilištu pokazao je da gradnja napreduje iznimno brzo i uspješno, a da je kombinacija čestice koja ulazi u pomorsko dobro i čestice na kojoj se gradi privatna vila mogla nekom drugom investitoru možda biti nesavladiva prepreka. No, ovdje je došlo do neobično efikasnog javno-privatnog zagrljaja.

Danas sa strane šetnice više nema table o izgradnji potpornih zidova, ali tijekom zime je bila istaknuta, a tu su bila i imena investitora: Vujnovac i Jurčević. Navedene su i čestice, k.č.344 i k.č.7798, katastarska općina Brela. Radovi definitivno nisu završeni, zidovi su dignuti, mnogo je tu visokih betonskih zidina, ali još vire komadi metala, metalnih mreža i plastičnih cijevi. Tu su i otvori, vjerojatno buduća vrata za one koji će se tim putem – putem koji obuhvaća i pomorsko dobro – spuštati iz vile koja se gradi gore, iznad tog pomorskog dobra. Naravno, nije poznato hoće li ta vrata jednom kasnije biti zaključana, odnosno biti put isključivo za one koji će boraviti u vili iznad.

Kada se prođe šetnicu, slijedi uspon do gornje ulice s koje se pruža pogled na gradnju odozgo – i tu se vidi gradilište privatnog objekta. Na tabli piše: “Izgradnja građevine stambene namjene”, gradi se na čestici 341/3, katastarska općina Brela, a tu je kao investitor upisan samo Josip Jurčević, no Breljani s kojima smo razgovarali smatraju da to grade “Vujnovac i Jurčević zajedno”, ili Jurčević za Vujnovca. Uostalom, zašto bi Vujnovac dolje gradio potporne zidove, ako bi vila gore bila samo Jurčevićeva?

Upravo to je najveći ključ uspjeha investitora, taj spoj sređivanja potpornih zidova „ispod“ i privatne gradnje iznad. Nema sumnje da je činjenica da je ispod građevinske parcele dio brda koji se proteže na pomorskom dobru i koje se možda moglo urušavati utjecala na cijenu kod kupnje građevinske parcele, ali onda je investitor uspio otkloniti taj problem tako da je proklizao kroz inače nepredvidljivu državnu administraciju brzinom munje. Te će vile kada jednom budu izgrađene, ovako podbočene sa strane pomorskog dobra, nesumnjivo imati značajno veću cijenu ili vrijednost, ako će ih investitori, ili jedan od investitora, odlučiti zadržati za vlastitu upotrebu.

Iz Općine Brela, koju vodi mladi načelnik iz redova HDZ-a, Stipe Ursić, na naš prvi upit je odgovoreno da za sve građevine za koje pitamo „postoje pravomoćne građevinske dozvole izdane od Upravnog odjela za prostorno uređenje ispostava Makarska, a na česticama pomorskog dobra investitor gradi potporne zidove sukladno pravilniku o jednostavnim građevinama.“ Pojašnjeno je još da za potporne zidove investitor ima „ovlaštenje za izvođenje radova na pomorskom dobru, sukladno mišljenjima Ministarstva mora prometa i infrastrukture, Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva i Građevinske inspekcije.“

Sve po zakonu i propisima – koji su se brzinski prilagodili

Pitali smo i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture o gradnji na spomenutim česticama, i jesu li imali ikakvu prijavu o toj gradnji, odnosno – je li inspektorat nadležan za pomorsko dobro utvrdio ikakve nepravilnosti. Odgovorili su nam da nisu zaprimili nikakvu prijavu u nadležnoj lučkoj kapetaniji, no da su nakon našeg upita “inspektori obavili provjere u općini Brela i građevinskoj inspekciji pri Državnom inspektoratu u Splitu”, te su dobili informaciju “kako se radi o gradnji kaskadnih zidova, za što postoje glavni projekti po kojima su se radovi izvodili, a u skladu i sa Planom upravljanja pomorskim dobrom Općine Brela i ugovorom između investitora i općine Brela o radovima sanacije na pomorskom dobru u ime Općine.”

Nakon što su nam iz Ministarstva naveli da je investitor sklopio ugovor o radovima sanacije na pomorskom dobru u ime općine Brela, sve skupa je zazvučalo malo drugačije od onog što su nam prvo rekli iz Općine, te smo im se ponovno obratili. Znači li to da je Općina prvo zapazila probleme na pomorskom dobru i angažirala za sanaciju Josipa Jurčevića i Pavla Vujnovca, ili su oni planirali graditi privatnu vilu, pa su se obratili Općini da im se omogući “sređivanje” podrške za privatnu nekretninu?

Iz Općine smo potom dobili precizan hodogram i dokument, Odluku koju je Općina potpisala s investitorima i time su nesumnjivo pokazali veliku spremnost na transparentnost oko rada svoje Općine – čime se ne mogu podičiti mnoge druge hrvatske jedinice lokalne uprave.

Tako smo, međutim, otkrili da je sve ipak krenulo s razine Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i da se sve doista odvijalo super brzo za hrvatske standarde rješavanja problema s javnom upravom. Općini Brela u srpnju 2022. godine obratila se Nina Perko – ravnateljica Uprave pomorstva, Ministarstva mora prometa i infrastrukture “s molbom da se razmotri zahtjev Pere Vukovića za izgradnju potpornih zidova na pomorskom dobru sukladno prostornom planu Općine Brela.”

Pero Vuković je profesor arhitekture i vlasnik tvrtke ARHIV arhitektura i urbanizam d.o.o. , već poznat u hrvatskoj javnosti kao predstavnik arhitektonske struke koji je spreman izaći u susret investitorima bez obzira na širu sliku (projektirao je, primjerice, hotel koji je zauvijek promijenio vizuru Crikvenice), a sudeći prema tablama na gradilištima u Brelima, sada su ga angažirali Jurčević i Vujnovac.

Tko je više profitirao: Brela ili investitori?

Vuković, kao predstavnik privatnog investitora, očigledno je bez ikakvih problema došao do same ravnateljice Uprave pomorstva, Nine Perko, a onda ju je još i potaknuo da se ona sama obrati općini Brela i da potakne općinu za daljnju operaciju.

Jer u tom istom srpnju prošle godine Općini Brela se također obratio investitor i pri tome je dostavio, pišu nam u objašnjenju, “mišljenje građevinske inspekcije vezano za izgradnju potpornih zidova sukladno pravilniku o jednostavnim građevinama”.

U kolovozu 2022. načelnik Stipe Ursić je dodatno, od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije zatražio mišljenja za izgradnju potpornih zidova na pomorskom dobru. Ali to nije sve. Nakon toga je trebalo izmijeniti i dopuniti plan upravljanja pomorskim dobrom. I to je prošlo u fantastično rekordnom roku.

“Nakon zaprimljenih pozitivnih mišljenja od navedenih institucija, u rujnu 2022. općinski načelnik je od upravnog odjela za turizam i pomorstvo SDŽ zatražio i dobio suglasnost za izmjene i dopune plana upravljanja pomorskim dobrom koje su se odnosile na investiciju ulaganja za izgradnju potpornih zidova”, stoji u pisanom odgovoru.

“Nakon zaprimljene zamolbe investitora za izvođenje radova na pomorskom dobru krajem rujna 2022. općinski načelnik je sukladno statutu Općine Brela i uputama općinskog odvjetnika, donio Odluku o davanju ovlaštenja investitoru”, odgovorili su iz Općine Brela i dostavili nam Odluku na uvid.

U Odluci je navedeno da je u Planu upravljanja na pomorskom dobru utvrđena potreba gradnje potpornih zidova jer se njihovom gradnjom “štiti obalna šetnica od urušavanja tla, kao i osobe koje koriste obalnu šetnicu”. Istaknuto je da investitori, Vujnovac i Jurčević, trebaju za zahvat ishoditi potrebne dozvole i da će sve graditi o vlastitom trošku, odnosno, da neće primiti nikakvu naknadu od Općine Brela. Navedeno je, također, da im se nakon izgradnje osporava bilo kakvo pravo i prednost u korištenju pomorskog dobra. “Investicija izgradnje potpornih zidova u cijelosti ide u Korist Općine Brela jer su se na tom dijelu neprestano događali odroni i postojala velika opasnost za pješake koji su se kretali šetnicom. Radovi se izvode po arhitektonskom projektu ARHIV arhitektura i urbanizam d.o.o. iz Zagreba”, zaključili su odgovor iz Općine Brela.

Ukratko, Odluka zvuči kao da investitori čine veliku uslugu Brelima, no, ostaje nezabilježeno da je zahvat zapravo bio presudan za njihov privatni projekt iznad šetnice, da mu je značajno podigao vrijednost.

Da izgradnja iznad, na privatnoj čestici, sigurno ne bi mogla biti tako velika ili opsežna da Općina Brela, zajedno sa svima drugima uključenima u ovaj pothvat, nije tako brzo i odlučno provela sve te izmjene i dopune i odluke.

A veličina i monumentalnost objekta iznad zidina jasno će pokazati koji je bio konačan cilj i kako se samouvjereno ušlo u projekt. Po svemu sudeći, Jurčević i Vujnovac su već u trenutku kupnje parcele bili uvjereni da će je oni uspjeti oploditi i ojačati uz veliku pomoć svih potrebnih državnih službi.