WHO: Propala strategija “imuniteta krda”, tek oko tri posto ljudi razvilo antitijela, čeka nas drugi val pandemije
Čini se da samo manji dio svjetske populacije – tek dva ili tri posto – u krvi ima antitijela koja pokazuju da su bili inficirani Covidom-19, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) te tako srušila nade da će ‘imunitet krda’ ubrzati popuštanje mjera zaštite, piše Guardian.
Serološka testiranja koja su trebala pokazati koji je omjer populacije bio inficiran te razvio antitijela – što bi trebalo značiti i da su razvili određeni imunitet – sugerira da je taj broj zapravo jako mali. ‘Rani podaci govore o tek malom postotku populacije koji je bio inficiran. Ne više od dva ili tri posto’, rekao je direktor WHO-a Tedros Ghebreyesus u ponedjeljak na tiskovnoj konferenciji.
Doktorica Maria Van Kerkhove, američka stručnjakinja za infektivne bolesti i tehnička voditeljica WHO-a, kaže kako su mislili da će brojevi inficiranih ljudi biti veći, no naglasila je i da je još prerano za definitivne zaključke.
‘Vidimo da antitijela ima manji postotak ljudi nego smo očekivali. Manje ljudi je imalo infekciju’, kazala je Van Kerkhove.
U petak je Sveučilište Stanford objavilo rezultate jedne još nerecenzirane studije provedene u Santa Clari, koja je pokazala da je koronavirusom bilo zaraženo 50 do 85 puta više ljudi nego pokazuju službene brojke.
Okrug Santa Clara je potvrdio 1.094 slučaja zaraze koronavirusa u vrijeme kad je studija provedena, no testiranje na antitijela pokazalo je da je između 48.000 i 81.000 tisuća ljudi bila u kontaktu s virusom ranije u travnju, no većina nije pokazivala nikakve simptome.
No čak i tako visoke brojke znače da je tek tri posto ukupne populacije okruga bilo inficirano i razvilo antitijela na virus. Studija provedena u Nizozemskoj na 7.000 dobrovoljnih darivatelja krvi također je pokazala da je antitijela razvilo tek oko tri posto ljudi.
Van Kerkhove kaže da treba pažljivo promotriti kako su provedene ove studije.
‘Brojne studije upućuju na to da je tek manji postotak ljudi bio u kontaktu s virusom i razvio antitijela’, kazala je Van Kerkhove i dodala da taj postotak u nekim zemljama poput Njemačke i Francuske raste do 14 posto.
‘Zato je jako važno vidjeti kako su istraživanja provedena.’
U to bi svakako trebalo uključiti i saznanja o tome kako su odabrani ljudi koji će se testirati. Radi li se o slučajno odabranim ljudima ili onima koji su donirali krv i inače bili posve zdravi? Također, valja vidjeti i kako su testovi provedeni.
‘Surađujemo s brojnim zemljama koje provode serološke testove’, dodala je Van Kerkhove. Studije koje podupire WHO koristile su vrlo robusne metode i njihova točnost će biti dodatno provjerena.
Ostaje nada da će ljudi koji su preboljeli Covid-19 moći nastaviti s normalnim životima. No Van Kerkhove je prošli tjedan rekla kako ni prisustvo antitijela u nečijoj krvi ne mora značiti da je ta osoba imuna na virus.
‘Mnoge zemlje koje predlažu korištenje brzih seroloških testova rade to kako bi mogle odrediti kakav je imunitet stanovništva. No za sada, nema dokaza da serološki testovi dokazuju i da je netko razvio imunitet te da je siguran od nove infekcije’.
Samo šest posto Francuza bit će imuno na koronavirus 11. svibnja
Oko 6 posto Francuza bit će imuno na koronavirus 11. svibnja, što je nedostatna razina da bi se izbjegao drugi val epidemije ako sve mjere budu u potpunosti ukinute nakon tog datuma, procjene su to koje je u utorak objavio institut Pasteur.
– Da bi kolektivni imunitet bio dovoljan za izbjegavanje drugog vala, 70 posto osoba treba steći imunitet. Daleko smo ispod tog postotka – objasnio je za AFP glavni autor istraživanja Simon Cauchemez.
– Ako želimo izbjeći drugi veliki val, moramo zadržati mjere – dodao je.
Izgledi jačanja epidemije obvezuju na jako postupno ukidanje mjera od 11. svibnja, upozorio je u nedjelju premijer Edouard Philippe.
Mali udio zaraženog stanovništva je posljedica mjera ograničenja kretanja, ističe istraživanje prema kojem je prosječan broj osoba koje zarazi jedan oboljeli pao s 3,3 na 0,5 osoba tijekom mjera ograničenja kretanja. Svrha mjera koje su poduzele brojne zemlje je spriječiti masovni priljev pacijenata u isto vrijeme, što bi zagušilo kapacitete bolničkog sustava.
Istraživanje Instituta Pasteur bazira se na matematičkim i statističkim modelima koji omogućuju usporedbe podataka o umrlima i mogućnostima smrti neke zaražene osobe, kako bi se dobila procjena udjela zaraženog stanovništva 11. svibnja (5,7 posto ili 3,7 milijuna osoba).
– Margina odstupanja je velika, između 3 i 10 posto – primijetio je Simon Cauchemez.
– Bilo da se radi o 6, 10 ili čak 20 posto, to ne mijenja problem da ćemo biti jako daleko od 70 posto koje bismo trebali imati kako bismo mogli bez problema ukinuti mjere ograničenja – naglasio je.
Prema tom istraživanju 0,5 posto zaraženih umire.
Izvor:Priznajem.hr/PDN
