Zelenski odbacuje ruske optužbe o napadu dronovima na državnu rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odlučno je odbacio tvrdnje Moskve da su ukrajinski dronovi pokušali napasti državnu rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina, ocijenivši ih još jednom u nizu laži koje Rusija koristi kao izgovor za novu eskalaciju rata. Prema njegovim riječima, riječ je o pokušaju opravdavanja mogućih udara na Kijev i ključne državne institucije.

„Ovom izjavom o navodnom napadu na neku rezidenciju oni pripremaju teren za udar, najvjerojatnije na glavni grad i vladine zgrade“, rekao je Zelenski u ponedjeljak u razgovoru za ukrajinske medije. Upozorio je kako je optužba iznesena u trenutku kada su pregovori Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država o revidiranom okviru mirovnog sporazuma pokazivali napredak, naglasivši da tajming nije slučajan.

„Očito je da smo jučer imali sastanak s predsjednikom Trumpom, i jasno je da kad za Ruse nema skandala, kada postoji napredak, to im je neuspjeh. Ne žele završiti ovaj rat i sposobni su to učiniti samo pod pritiskom. Zato traže izgovor“, dodao je Zelenski.

Ranije istog dana ruski neovisni portal Meduza, pozivajući se na izjave ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, objavio je da su Ukrajinci navodno pokušali pogoditi Putinovu državnu rezidenciju u Novgorodskoj oblasti koristeći 91 dron. Lavrov je pritom poručio da će Rusija „revidirati svoj pregovarački položaj“, ali da se neće povući iz pregovora, optuživši Kijev za „državni terorizam“ i upozorivši kako su ciljevi za odmazdu već identificirani.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha odbacio je te optužbe, istaknuvši da Ukrajina gađa isključivo legitimne vojne ciljeve na ruskom teritoriju, i to kao odgovor na ruske napade. Naglasio je da Ukrajina djeluje u samoobrani, u skladu s člankom 51. Povelje Ujedinjenih naroda, te podsjetio da je Rusija već ranije napadala državne institucije u Kijevu, uključujući i napad raketom Iskander na zgradu Kabineta ministara u noći 7. rujna.

Putin says that overnight, Ukrainian forces attacked his residence in Novgorod Oblast with 91 drones.

Before that claim had been published, Russian authorities reported this morning that they had downed 41 drones over the entire Oblast. Ukraine denies the attack. pic.twitter.com/BKwsXOyqFZ

— OSINTtechnical (@Osinttechnical) December 29, 2025

Trump: “Nije pravo vrijeme”

Američki predsjednik Donald Trump, koji se u nedjelju na Floridi sastao sa Zelenskim, potvrdio je da ga je o navodnom napadu obavijestio sam Vladimir Putin te je izrazio nezadovoljstvo i zabrinutost.

„Ne sviđa mi se. Nije dobro“, rekao je Trump novinarima, odgovarajući na pitanje može li incident dodatno zakomplicirati mirovne napore. „Saznao sam za to od predsjednika Putina danas. Bio sam vrlo ljut zbog toga. Ovo je delikatno razdoblje“, dodao je. „Nije pravo vrijeme. Jedno je napadati, jer Rusi napadaju. Drugo je napasti njegovu kuću. Nije pravo vrijeme za bilo što od toga.“

Upitan postoje li dokazi američkih obavještajnih službi da se napad doista dogodio, Trump je priznao da je „moguće“ kako se incident nije odvijao prema ruskoj verziji događaja, no naglasio je: „Predsjednik Putin mi je jutros rekao da se dogodio.“

Optužbe o navodnom napadu pojavile su se u izrazito osjetljivom trenutku, dok u Floridi traju razgovori o mogućem mirovnom rješenju rata u Ukrajini. Iako ruske vlasti zasad nisu objavile snimke ni konkretne dokaze, vijest je snažno odjeknula u javnosti i otvorila prostor sumnjama da bi incident mogao poslužiti kao politički alat – bilo kao opravdanje za dodatnu eskalaciju, bilo kao izgovor za pritisak u pregovorima.

Satellite images have revealed details of Russian President Vladimir Putin’s residential complex in the Novgorod region, offering a rare aerial view of the secured compound and surrounding infrastructure. The visuals come amid increased attention on leadership security and… pic.twitter.com/FFBF2Mj4ms

— APT News (@APT__News) December 29, 2025

Picula: političku korist ima Moskva

Bivši ministar vanjskih poslova Tonino Picula u emisiji Hrvatskog radija „U mreži Prvog“ upozorio je kako su u ratnim okolnostima, bilo oružanim ili diplomatskim, česte situacije u kojima se određeni događaji koriste kao povod za eskalaciju ili nametanje novih političkih zahtjeva. Naglasio je da trenutačno nema potvrđenih informacija o tome što se doista dogodilo, ali smatra da je ključno analizirati motive i širi politički kontekst.

Prema njegovu mišljenju, pitanje je tko u ovom trenutku ima interes dodatno zaoštriti retoriku upravo u vrijeme kada se vode mirovni razgovori. Iako ruski predstavnici nisu sudjelovali u pregovorima na Floridi, Moskva je, istaknuo je Picula, vrlo brzo ponovno naglasila svoje temeljne političke zahtjeve. Podsjetio je i na ranije poruke Vladimira Putina ruskim snagama, u kojima je poručivao da ne smiju odustati i da će se „specijalna vojna operacija“ nastaviti dok se ne ostvare svi politički ciljevi Rusije. U tom kontekstu zaključio je da trenutačnu političku korist od navodnog napada ima upravo Moskva.

Kovač: Amerikanci bi morali znati

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač upozorio je kako je u suvremenim ratnim uvjetima iznimno teško prikriti ozbiljniji vojni incident, s obzirom na mogućnosti satelitskog nadzora. Prema njegovim riječima, u slučaju stvarnog napada dronovima na neku od Putinovih rezidencija, američka strana zasigurno bi imala pouzdane informacije o tome.

Govoreći o odnosima Putina i Trumpa, Kovač je ocijenio kako obje strane imaju interes za završetak rata, ali, kako je naveo, na štetu Ukrajine. Prema njegovim riječima, i Washington i Moskva dijele stav da bi Ukrajina trebala napustiti dijelove Donjecke oblasti, što je dugogodišnji ruski zahtjev, ali i stav koji Trump iznosi pred Zelenskog. Takav odnos opisao je kao svojevrsno partnerstvo, pri čemu SAD želi rat privesti kraju zbog drugih globalnih prioriteta, dok bi Rusija pristala na mir isključivo pod vlastitim uvjetima.

Kovač je upozorio i na iznimno tešku poziciju ukrajinskog predsjednika, istaknuvši da je lako govoriti o rješenjima iz sigurnosti studija, dok su odluke na terenu povezane s ozbiljnim političkim i osobnim rizicima. Osvrnuo se i na ideju referenduma o mirovnom rješenju, dovodeći u pitanje njegovu provedivost tijekom rata, te podsjetio na primjere Hrvatske i Bosne i Hercegovine, gdje su ključni mirovni sporazumi postignuti bez referenduma.

Luša: svijet ulazi u multipolarno razdoblje

Profesorica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Đana Luša istaknula je kako se aktualni pregovori ne mogu promatrati izvan šireg konteksta promjena međunarodnog poretka. Prema njezinoj ocjeni, svijet se nalazi u prijelazu iz unipolarnog u multipolarni sustav, razdoblju koje je povijesno najsklonije sukobima i eskalacijama.

Naglasila je da se u tom okviru učvršćuje realpolitika, u kojoj Trump Putina doživljava kao ravnopravnog sugovornika, a dva ključna aktera nameću uvjete mirovnog procesa. Upozorila je i na opasnost stvaranja sigurnosnog vakuuma tijekom tog prijelaza, naglasivši da vrijeme ne ide u prilog Ukrajini, koja se u pregovorima nalazi u slabijoj poziciji.

Govoreći o mogućim ishodima rata, Kovač je izdvojio četiri scenarija za Ukrajinu – izraelski, južnokorejski, gruzijski i bjeloruski. Bjeloruski je ocijenio neprihvatljivim, dok bi gruzijski mogao uslijediti u slučaju izostanka sigurnosnih jamstava. Kao realne opcije naveo je izraelski scenarij, koji podrazumijeva snažnu vojnu samostalnost, te korejski, koji uključuje stacioniranje savezničkih snaga. Prema njegovim riječima, Rusija preferira model nalik gruzijskom, koji bi Ukrajinu dugoročno oslabio i učinio ovisnom o Moskvi.