VIJESTI Najčitanije

ŽENA KOJU NAJAVLJUJU KAO NOVU HEROINU DESNICE! Njezino imenovanje moglo bi označiti početak promjena u društvu: Ljevica u sve većem strahu od drugačijih

ŽENA KOJU NAJAVLJUJU KAO NOVU HEROINU DESNICE! Njezino imenovanje moglo bi označiti početak promjena u društvu: Ljevica u sve većem strahu od drugačijih

Doktorica znanosti i nekadašnja pravašica kojoj se predviđala uloga nove heroine hrvatske desnice, profesorica Vlatka Vukelić trebala bi, kako zasad stvari stoje, postati nova dekanica Fakulteta hrvatskih studija, na kojem se kandidirala za tu poziciju za koju je dobila zeleno svjetlo od Senata zagrebačkog sveučilišta. Hoće li je fakultetski kolege doista izabrati za dekanicu, još nije poznato, no u svakom slučaju mogao bi to biti presedan ne samo zato što se žene u Hrvatskoj teško probijaju na ovakve pozicije nego i zato što Vukelić uvelike odudara od standardnih stajališta i teza koje zagovaraju hrvatski povjesničari, sveučilištarci i intelektualci.

Velike šanse

Ona je svojim istupima i istraživanjima nerijetko privlačila pozornost na desnoj političkoj sceni, dok bi njezino imenovanje za  dekanicu moglo izazvati žestoke reakcije na kvazitolerantnoj lijevoj sceni koja nikada nije prihvaćala pravo na drugačija mišljenja i stavove nalik na one kakve Vukelić promiče.

Procedura vezana uz njezin potencijalni izbor prilično je jasna, na Hrvatskim studijima Fakultetsko vijeće trebalo bi glasati o izboru profesorice Vukelić za svoju dekanicu. Glasanje se, kako to obično ide, odvija tajno, a u skladu s fakultetskim Statutom, da bi Vukelić došla do te pozicije, mora osvojiti natopolovičnu većinu ukupnog broja vijećnika. Nakon toga njezin izbor još jednom ide na Senat, koji ga mora i potvrditi, što je, kako doznajemo, vrlo izgledno.

Postane li dekanica, Vukelić bi na Hrvatskim studijima mogla imati pune ruke posla jer je ondje proveden upravni nadzor Ministarstva znanosti i obrazovanja kojim je otkriven cijeli niz nepravilnosti, pa se doznalo da nekoliko studijskih programa djeluje mimo zakona, dio njih je bez dozvole države upisivao studente, a ondje su se odvijala i neovlaštena zapošljavanja i napredovanja, dok je jedan dio zaposlenih primao neobjašnjive dodatke na plaću.

Među onima koji su još 2021. godine dobivali visoke dodatke nalazila se i Vukelić, kojoj je studij dao dodatak od 66.703 kuna, no treba napomenuti kako je Vukelić izvanredna profesorica i povjesničarka te bivša dopredsjednica Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević. Među sveučilištarcima i akademicima poznata je kao predsjednica Hrvatskog sveučilišnog sindikata kojemu se spočitavala bliskost s bivšim rektorom Damirom Borasom i njegovim suradnikom Antom Čovićem.

Višestruko kompromitiran

Inače su Vukelić još sredinom rujna na turbulentnoj sjednici podržali njezini kolege sa studija kao jedinu kandidatkinju za poziciju dekana, pa je i iz toga razvidno da su njezine šanse za preuzimanje ove funkcije velike. Njezin protukandidat Neven Hrvatić na toj se sjednici povukao uz opaske da je bio izložen prijetnjama zbog kojih je odlučio napustiti tu utrku koja se nastavila unatoč tome što se dio fakultetskih vođa suprotstavio tomu da se postupak za izbor dekana provodi sa samo jednom kandidatkinjom.

Zanimljivo je da je i bivši prorektor Čović, za kojeg se tvrdilo da je blizak s Vukelić, bio protivnik te ideje, koju nije podržao ni njegov suradnik Mislav Kukoč, koji se u međuvremenu povukao u mirovinu. Kukoč je tada, obraćajući se portalu srednja.hr, objašnjavao kako je izbor dekana na Fakultetu hrvatskih studija višestruko kompromitiran, kao i da je riječ o neregularnom preuzimanju, ali od tih njegovih medijskih protestiranja nije bilo ništa. Vukelić se smiješi pozicija najnovije dekanice na Hrvatskim studijima, a oni koji je poznaju kažu da je riječ o uspješnoj i izvrsnoj ženi koja je uz to šarmantna. Teško se oteti dojmu da Vukelić uza sve to odlično izgleda, ali i da je sa stigmom desničarke u sveučilišnim krugovima uspjela dokazati svoju stručnost premda je se kao povjesničarku u domaćim medijima teško može vidjeti, umjesto nje, takozvani srednjostrujaški mediji u našoj zemlji prostor daju Klasiću, Goldsteinu i raznim drugima koji uglavnom godinama promiču jedna te ista stajališta. Kakva stajališta Vukelić promiče, moglo se čuti tijekom lipnja, kada je na Hrvatskim studijima organiziran Međunarodni znanstveni skup “Važnost europskog sjećanja za europsku budućnost: Komunistički zločini” koji je simbolično održan na državni praznik, Dan antifašističke borbe, čime se nastojalo ukazati na zaboravljeni pijetet prema svim žrtvama ratnih i poratnih zločina, ali i na zaboravljanje tih nemilih događaja koji su potisnuti.

Dobar potez

“Riječ je o drugom znanstvenom skupu na Fakultetu hrvatskih studija s navedenom tematikom koji će se održati na Znanstvenom učilišnom kampusu Borongaj u najvećoj dvorani Zagreb, uz potporu i pokroviteljstvo Ministarstva znanosti i obrazovanja te Zaklade ‘Konrad Adenauer’. Drugi je to skup s takvom problematikom u Republici Hrvatskoj i širem okruženju, a glavni mu je cilj okupiti znanstvenike koji će različitim metodološkim pristupima pridonijeti spoznajama i razumijevanju naravi komunističkih zločina”, tvrdilo se u najavi tog znanstvenog skupa, u čijem je organizacijskom odboru sudjelovala i Vukelić koja je zajedno s doktorom Vladimirom Šumanovićem autorica knjige “Četničke postrojbe u službi Nezavisne Države Hrvatske” u kojoj se opisuju osnovna obilježja političkog poretka nakon što je određeni broj četničkih postrojbi potpisivao sporazume o priznavanju vrhovništva NDH.

Inače je Vukelić rođena u Sisku 1979. godine, a nakon rođenja trećeg djeteta postala je docentica na Odsjeku za povijest na Hrvatskim studijima, gdje je ujedno bila i predstojnica istog odjela. Odnedavno je Vukelić koordinatorica doktorskog studija povijesti na Hrvatskim studijima, a u njezinoj nekadašnjoj stranci HSP AS zamjerili su joj to što je pokušavala surađivati s Antom Đapićem i njegovom strankom Desno, na što oni nisu pristali. U međuvremenu se Vukelić povukla iz politike i okrenula znanstvenoj karijeri, što bi se moglo opisati kao dobar potez jer su na sam spomen njezinih političkih aktivnosti domaći mediji iščupali podatak kako se pojavila u hrvatskom izdanju magazina Playboy, što ona nikada nije željela komentirati, baš kao što nikada nije komentirala medijske napise o tome da koketira s radikalnom desnicom, pri čemu su joj se posebno spočitavali stavovi o Danu antifašističke borbe, i to ponajviše oni koje je iznosila kao predsjednica udruge Hrvatska slobodna desnica zaključivši da u šumi Brezovica nadomak njezina rodnog Siska nije bilo ništa jer su se sisački komunisti na vijest o napadu Hitlerove Njemačke na Rusiju okupili u šumi kod sela Žabno, a ne u Brezovici.

Nove teze

“Na tom je mjestu zvjerski ubijeno više od 6000 nekomunista, o čemu postoji zavjet šutnje. Doslovce, oni koji na ovome mjestu obilježavaju Dan antifašizma gaze po njihovim kostima”, rekla je Vukelić prije nekoliko godina. U svojim istupima ova bivša kandidatkinja za Sabor nekadašnje Domoljubne koalicije više je puta dokazivala da njezini stavovi doista jesu bliski desnici koja bi s njom na čelu Hrvatskih studija doista mogla dobiti svoju istinsku predstavnicu u sveučilišnim krugovima. Tko zna, možda se onda i u hrvatskom društvu, ali i u hrvatskim medijima, počnu uvažavati i neka drugačija stajališta i neke nove teze koje se dosad nisu mogle čuti.

Izvor:dnevno.hr/Foto:fah

#Vlatka Vukelić

Više iz kategorije: VIJESTI

VUKOVARSKE TAJNE: Dva podzemna tunela, pregrađen prolaz i zid koji traži odgovor

VUKOVARSKE TAJNE: Dva podzemna tunela, pregrađen prolaz i zid koji traži odgovor

Sedma epizoda 'Vukovarskih tajni' istražuje dva podzemna tunela u Vukovaru. Saznajte o njihovoj vezi s povijesnim grobljima, boravkom civila tijekom Bitke za Vukovar i misterioznom zidu.

prije 46 min
HRTKOVCI – PRIČE O JEDNOM SELU I NJEGOVOJ SUDBINI: U Zagrebu razgovor o romanu Branimira Miroslava Tomlekina

HRTKOVCI – PRIČE O JEDNOM SELU I NJEGOVOJ SUDBINI: U Zagrebu razgovor o romanu Branimira Miroslava Tomlekina

U Zagrebu 12. listopada razgovor o romanu "Hrtkovci" Branimira M. Tomlekina. Djelo prati sudbinu srijemskih Hrvata i sela Hrtkovci. Organizira Zajednica protjeranih Hrvata.

prije 59 min
8. LISTOPADA 1991. – OKUPIRANI MIKLUŠEVCI: JNA i pobunjene snage preuzele rusinsko selo

8. LISTOPADA 1991. – OKUPIRANI MIKLUŠEVCI: JNA i pobunjene snage preuzele rusinsko selo

Na današnji dan 1991. JNA i pobunjene snage okupirale su Mikluševce. Analiza događaja, granatiranja, stradanja mještana i pravnog epiloga ratnih zločina.

prije 1 h
SAMOSTALNI ZRAKOPLOVNI VOD OSIJEK: Noćni letovi za Vukovar, GPS i bojler-bombe Najčitanije

SAMOSTALNI ZRAKOPLOVNI VOD OSIJEK: Noćni letovi za Vukovar, GPS i bojler-bombe

Priča o Samostalnom zrakoplovnom vodu Osijek: Noćni letovi za Vukovar, dostava pomoći, GPS i improvizirane "bojler-bombe" u Domovinskom ratu.

prije 1 h
Dronovi pogodili najveći Yandexov podatkovni centar u Rusiji: Izbio veliki požar, rad potpuno obustavljen

Dronovi pogodili najveći Yandexov podatkovni centar u Rusiji: Izbio veliki požar, rad potpuno obustavljen

Najveći Yandexov podatkovni centar u Rusiji pogođen je dronovima. Izbio je veliki požar, rad je obustavljen, a Yandex Cloud bilježi probleme. Prvi takav napad.

prije 1 h
KADA JE CESTA PREMA DUBROVNIKU NESTALA, OSTALO JE MORE: Ljudi i brodovi koji su održavali grad na životu

KADA JE CESTA PREMA DUBROVNIKU NESTALA, OSTALO JE MORE: Ljudi i brodovi koji su održavali grad na životu

Saznajte kako je Dubrovnik preživio kopnenu blokadu 1991. godine zahvaljujući pomorskoj vezi. Otkrijte priču o brodovima, ljudima i borbi za svaku pošiljku i putnika.

prije 1 h
VIŠE OD 150.000 PREGLEDANIH BRANITELJA? Što liječnici otkrivaju i koliko ih je pravodobno liječeno

VIŠE OD 150.000 PREGLEDANIH BRANITELJA? Što liječnici otkrivaju i koliko ih je pravodobno liječeno

Istražujemo brojke o pregledanim braniteljima i analiziramo javno dostupne podatke. Jesu li tvrdnje o 90% visokog rizika točne i koliko ih je pravodobno liječeno?

prije 2 h
Gripa stigla neuobičajeno rano. HZJZ objavio koliko je oboljelih u Hrvatskoj i gdje ih je najviše

Gripa stigla neuobičajeno rano. HZJZ objavio koliko je oboljelih u Hrvatskoj i gdje ih je najviše

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je podatke o gripi koja je stigla neuobičajeno rano. Saznajte koliko je oboljelih, koje su županije najpogođenije i kada počinje cijepljenje.

prije 2 h
Britanski komandosi izronili iz njemačke podmornice: Pogledajte za kakav se rat NATO sprema

Britanski komandosi izronili iz njemačke podmornice: Pogledajte za kakav se rat NATO sprema

U sklopu NATO vježbe Strike Warrior, britanski komandosi izveli su složenu operaciju iz njemačke podmornice Type 212A. Saznajte kako se NATO priprema za sukob visokog intenziteta.

prije 2 h
Ratni snimatelj Petar Malbaša nakon obljetnice 126. brigade u Sinju: “Danas ih je bilo malo, baš malo. Premalo!”

Ratni snimatelj Petar Malbaša nakon obljetnice 126. brigade u Sinju: “Danas ih je bilo malo, baš malo. Premalo!”

Ratni snimatelj Petar Malbaša emotivno o 35. obljetnici 126. brigade HV-a u Sinju. Izrazio je tugu zbog malog broja okupljenih branitelja i propadanja sjećanja na Domovinski rat.

prije 2 h
Ne smrdi samo u Zagrebu, već i u Našicama: 'Štipa za oči, vani nije za živjeti'

Ne smrdi samo u Zagrebu, već i u Našicama: 'Štipa za oči, vani nije za živjeti'

Građani Našica ogorčeni su smradom i prašinom zbog spaljivanja otpada iz Gospića u cementari Nexe. Oporba kritizira odluku Vlade, dok Nexe tvrdi da je otpad bezopasan.

prije 2 h
VELIČANJE RATNIH ZLOČINA I PUT PREMA EU: Što Splitska deklaracija stvarno znači za SrbijuIstaknuto Najčitanije 0:20

VELIČANJE RATNIH ZLOČINA I PUT PREMA EU: Što Splitska deklaracija stvarno znači za Srbiju

Analiza Splitske deklaracije MED9: Iako ne imenuje Srbiju, naglašava predanost pomirenju i odbacivanje veličanja ratnih zločina kao uvjet za EU članstvo. Politička težina i budući utjecaj.

prije 2 h

Prikazano 12 od 109577 članaka.