Agresija na mirno, pitomo srijemsko mjesto: Vlast Bačke Palanke i Šida direktno je u tome sudjelovala
Vijeće mjesnog odbora Šarengrad i Grad Ilok obilježili su 35-tu obljetnicu srpske agresije na ovo pitomo, mirno srijemsko mjesto na desnoj obali Dunava. Protokol odavanja počasti poginulim mještanima Šarengrada u obrambenom Domovinskom ratu i ove se godine, baš kao i svakog listopada održao u središtu mjesta kod Spomen-obilježja podignutog u čast hrvatskim braniteljima.
U trenucima šutnje okupljeni su se prisjetili 23 poginulih i ubijenih mještana Šarengrada, kao i svih poginulih tijekom stvaranja i očuvanja samostalne, suverene i neovisne Republike Hrvatske, navodi se u priopćenju kojeg potpisuje Pero Ćorić vijećnik u iločkom gradskom vijeću i predsjednik VMO Šarengrada koji je ujedno vodio protokol obilježavanja.
Stradali branitelji
Inače je agresija na Šarengrad započela 4. listopada 1991. godine oko podneva kada je na središte mjesta i civilne objekte palo preko stotinu granata. Mjesto je napadnuto s više strana teškim minobacačima s lijeve, bačke strane Dunava, a tenkovima iz smjera Šida i Pazjoša te s vojnih topovnjača koje su plovile Dunavom. Braneći istočne granice Hrvatske na prvoj crti obrane poginula su dvojica mladih pripadnika 1. gardijske brigade ‘Tigrovi’ Miroslav Gudelj i Duško Lovrić te domaći šarengradski branitelj Julije Saračević. Spomen-obilježje u središtu Šarengrada podignuto je baš na mjestu njihove pogibije.
”Mi koji smo preživjeli ta teška, ali slavna vremena imamo obvezu čuvati i prenositi istinu o pravednom i obrambenom Domovinskom ratu. Čuvati sjećanje na one koji su za našu slobodu dali ono najvrijednije- svoj život”, kazao je Ćorić na prigodnom govoru navodeći da medijima zamjera to što srbočetničku agresiju nazivaju stradanjem pošto se te 1911. odvila bestidna, bezočna i ničim izazvana agresija na mladu demokraciju o čemu govore i stradanja u njegovom Šarengradu.
”Napad je bio podržan od strane srpskih rezervista i dragovoljaca. Službena vlast Bačke Palanke i Šida direktno je u tome sudjelovala. Poseban krimen ima tzv. JNA granatirajući nas s Dunava i ratnih brodova ,tenkovima s Pajzoša i granatama svih kalibara iz Bagremare kraj Bačke Palanke”, rekao je Ćorić.
Ogromna razaranja
Interesantno je podsjetiti kako je toga 4. listopada 1991. prekinut kratkotrajni privid mira u Šarengradu mada su par dana ranije vođeni pregovori slijedom čega se dio prognanika počeo vraćati kućama što se uspostavilo kao taktičko zavaravanje agresora.
Šarengrad su branili domaći branitelji okupljeni u samostalnu satniju Zbora narodne garde, kasnije u sastavu 204. vukovarske brigade upravo pod Ćorićevim zapovjedništvom. Zbog goleme premoći neprijatelja kako u tehnici, tako i u ljudstvu mjesto je pretrpjelo ogromna razaranja civilnih objekata što je bilo uvod u kasniju potpunu okupaciju iločkog kraja praćenu progonom hrvatskog stanovništva.
Ovaj napad smatra se dijelom šire, opće ofenzive agresorskih snaga koje su baš toga 4. listopada pokrenule silovite udare duž cijele bojišnice u Hrvatskoj. Istog dana počeo je i povijesni razorni napad na Karlovac i Turanj.
Izvor:dnevno.hr
