Kome je to Hrvatska dala financijsku potporu? ‘Pa, on je sin topdžije iz Negoslavaca!’
U rujnu ove godine više od 250 poljoprivrednika iz hrvatske zajednice u Srbiji dobilo je ugovore o financijskoj potpori u okviru programa za koji je hrvatska vlada osigurala dva milijuna eura. Uručenjem ugovora u bačkom Đardinu počela je provedba prvog programa izravne gospodarske potpore hrvatskim poljoprivrednicima u Srbiji.
“Program je usmjeren razvoju poljoprivrede i ostanku Hrvata na njihovim ognjištima – da se bave poljoprivredom, da im gospodarstva budu konkurentnije, a samim time i održivija”, rekao je hrvatski ministar poljoprivrede David Vlajčić uoči svečanog uručenja ugovora.
Kajkić neke korisnike povezao sa ratnim zločinima
Međutim, Nikola Kajkić sada proziva Vladu tvrdeći da su među korisnicima i osobe čije su obitelji, prema njegovim navodima, bile povezane s ratnim događajima i zločinima tijekom Domovinskog rata.
“Kako je moguće da se iz državnog proračuna financiraju osobe koje su povezane s činjenjem ratnih zločina i agresijom na Republiku Hrvatsku?”, pita Kajkić i iznosi niz konkretnih imena i tvrdnji o njihovim obiteljskim vezama s osobama za koje tvrdi da su sudjelovale u ratnim događajima u Baranji, istočnoj Slavoniji i okolici Vukovara 1991. i 1992. godine.
Tko su “Hrvati iz interesa”?
“Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) provjerava građane u RH i ruši im sigurnosne provjere zbog banalnih razloga, ali istovremeno dopušta ili ih ne zanima da se od strane neznalica iz državnog proračuna financiraju ratni huškači i ratni zločinci pod pseudonimom ‘lažnih Hrvata’ ili ‘Hrvata iz interesa’.
Na naše pitanje da nam objasni tko su to “Hrvati iz interesa”, Kajkić kaže: “Sve je jasno kada se vidi na njihovom posljednjem popisu stanovništva. Veliki broj se ne izjašnjavaju kao Hrvati (ponekad se izjasne kao Bunjevci), ali naglo postaju Hrvatima kada se dijele poticaji. Oni prvi podnose zahtjeve za poticajima iz Hrvatske.”
Kajkić ipak smatra najvećim problemom to što su poticaje dobili ljudi za koje smatra da su se tijekom Domovinskog rata nečasno ponašali prema svojim sunarodnjacima u Vojvodini. Tako navodi korisnika čiji je otac Ivan (takozvani ‘topdžija iz Negoslavaca’) u listopadu 1991. godine kao rezervist otišao u Negoslavce, a kasnije se dobrovoljno prijavljivao za borbu protiv Hrvata u istočnoj Slavoniji, surađujući i sa Šešeljevim četnicima. “Sumnja se da je sudjelovao i u strijeljanju zarobljenika u okolici Vukovara, što predstavlja ratni zločin”, kaže Kajkić u nevjerici.
Izvor:dnevno.hr
