Ostavinski postupak za nestalu osobu: što obitelji trebaju znati?

Postupak će se odnositi i na smrtno stradale osobe čije mjesto ukopa nije poznato. Zakon je izglasan, ali se novi postupak može koristiti tek nakon objave u Narodnim novinama i stupanja Zakona na snagu.

Sabor donio izmjene, primjena još nije počela

Hrvatski sabor jednoglasno je 30. listopada 2026. donio Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu. Njime se uvodi mogućnost da se ostavinski postupak iza nestale osobe pokrene bez prethodnog sudskog postupka kojim bi ta osoba bila proglašena umrlom. Zakon je donesen sa 123 glasa „za”.

Novi postupak obuhvaća osobe nestale u Domovinskom ratu te osobe za koje postoje podaci da su smrtno stradale, ali nije poznato mjesto njihova ukopa. Zakon obuhvaća članove obitelji nestalih branitelja i civila pod jednakim uvjetima.

Na dan 2. studenoga 2026. službenu objavu Zakona u Narodnim novinama nisam pronašao. Konačni tekst propisuje da Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave. Točan datum početka primjene zato će biti poznat tek nakon službene objave.

Što se mijenja za obitelji?

Dosad je ostavinski postupak iza nestale osobe bio vezan uz prethodno proglašenje osobe umrlom. Za dio obitelji taj je korak predstavljao teško emocionalno opterećenje, pa su nasljednopravna i imovinska pitanja ostajala neriješena.

Nakon stupanja izmjena na snagu, član obitelji moći će od Ministarstva hrvatskih branitelja zatražiti rješenje kojim se za potrebe ostavinskog postupka utvrđuje status nestale osobe ili smrtno stradale osobe za koju nije poznato mjesto ukopa. Za pokretanje ostavine neće biti potrebno prvo tražiti da sud nestalu osobu proglasi umrlom.

Rješenje Ministarstva služit će isključivo za pokretanje ostavinskog postupka. Ono samo po sebi ne proglašava osobu umrlom i ne mijenja njezin status nestale osobe. Potraga za nestalima i dalje se nastavlja.

Tko može podnijeti zahtjev?

Zahtjev može podnijeti član obitelji u smislu Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu: bračni drug, izvanbračni drug koji je s osobom živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine prije nestanka — ili kraće ako imaju zajedničko dijete — te djeca, roditelji, braća, sestre, polubraća i polusestre.

Ako nema živog člana obitelji koji pripada toj zakonskoj kategoriji, zahtjev može podnijeti drugi zakonski nasljednik. Mogućnost je tako proširena na nasljednike izvan navedene skupine, ali samo ako nema živog člana obitelji prema definiciji Zakona.

Kako će postupak izgledati?

1. Ovlašteni član obitelji, odnosno zakonski nasljednik u propisanom slučaju, podnosi zahtjev Ministarstvu hrvatskih branitelja za donošenje rješenja.

2. Ministarstvo donosi rješenje o statusu osobe za potrebe ostavinskog postupka.

3. Kada nadležni sud zaprimi rješenje Ministarstva, ostavinski postupak pokreće se po službenoj dužnosti.

4. Sud zatim provodi ostavinski postupak prema pravilima nasljednog prava: utvrđuje nasljednike, sastav ostavine i prava koja pripadaju pojedinim osobama.

Ministarstvo će u rješenju navesti ime i prezime osobe, a po mogućnosti OIB i JMBG, ime jednog roditelja, datum i mjesto rođenja, državljanstvo, datum nestanka te mjesto posljednjeg prebivališta ili boravišta. Protiv rješenja neće biti dopuštena žalba, ali će se moći pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Koje podatke i dokumente pripremiti?

Konačni tekst Zakona ne propisuje poseban obrazac zahtjeva ni zatvoren popis obveznih priloga. Službene upute i obrazac treba provjeriti nakon objave Zakona i početka njegove primjene.

Za pripremu zahtjeva bit će korisno prikupiti podnositeljevo ime, adresu i OIB te što potpunije podatke o nestaloj ili smrtno stradaloj osobi: ime i prezime, OIB ili JMBG ako su poznati, ime jednog roditelja, datum i mjesto rođenja, državljanstvo, datum i mjesto nestanka te posljednje prebivalište ili boravište. Ti su podaci navedeni u zakonskoj odredbi o sadržaju rješenja Ministarstva.

Korisno je pripremiti i isprave kojima se može dokazati srodstvo s nestalom osobom. Ako zahtjev podnosi zakonski nasljednik zato što nema živog člana obitelji iz zakonske definicije, korisno je prikupiti i podatke ili isprave kojima može potkrijepiti svoj nasljednopravni položaj. Riječ je o praktičnoj pripremi, a ne o popisu priloga koji je konačni tekst Zakona izrijekom propisao.

Za kasniji ostavinski postupak mogu biti važni podaci o imovini i oporuci, kao i isprave poput zemljišnoknjižnog izvatka. Sud će utvrđivati nasljednike, imovinu i njihova prava; rješenje Ministarstva ne znači da se imovina automatski prenosi na podnositelja zahtjeva.

Što je dobro za obitelji?

Najvažnija je promjena to što obitelj više neće morati pokrenuti postupak proglašenja nestale osobe umrlom samo kako bi se raspravila ostavina. Time se uklanja pravna prepreka koja je mnogim obiteljima otežavala rješavanje imovinskih pitanja dok i dalje čekaju saznati sudbinu svojih najmilijih.

Postupak omogućuje da se pitanje nasljednika i imovine riješi odvojeno od pitanja konačne sudbine nestale osobe. Obitelji tako mogu urediti ostavinske odnose bez dodatnog sudskog koraka koji bi zahtijevao proglašenje njihova člana umrlim. Državna obveza traganja za nestalima ostaje nepromijenjena.

Što novi postupak ne znači?

Rješenje Ministarstva nije smrtovnica niti odluka kojom se osoba proglašava umrlom. Ono vrijedi samo za pokretanje ostavinskog postupka. Ne donosi automatsku odluku o tome tko nasljeđuje i ne znači da će imovina bez rasprave biti prenesena na podnositelja zahtjeva.

Konačni tekst ne propisuje automatsko ponovno otvaranje ranije pravomoćno dovršenih ostavinskih postupaka. Obitelji koje već imaju pravomoćno rješenje o nasljeđivanju trebaju za svoj slučaj zatražiti uputu nadležnog suda ili pravnu pomoć.

Kada obitelji mogu podnijeti zahtjev?

Novi postupak primjenjivat će se tek osmoga dana nakon objave Zakona u Narodnim novinama. Do objave i stupanja na snagu obitelji se ne mogu pozvati na novu zakonsku mogućnost. Nakon toga treba pratiti upute Ministarstva hrvatskih branitelja o načinu podnošenja zahtjeva i dokumentima koje će zatražiti.

Stav MHB-a je jasno potporan. Ministarstvo je izmjene predstavilo kao pomoć obiteljima koje zbog emocionalnih razloga ne žele pokretati postupak proglašenja nestale osobe umrlom, a zbog toga ne mogu riješiti nasljedna i imovinska pitanja. MHB ističe da se time smanjuje pravna neizvjesnost i jača imovinska sigurnost, uz nastavak traganja za nestalima kao trajni prioritet. Prijedlog je pripremljen i u suradnji sa Savezom udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja.

Izvori:

• Hrvatski sabor, podaci o donošenju Zakona 30. listopada 2026. www.sabor.hr

• Konačni prijedlog Zakona, uključujući odredbe o zahtjevu, postupku i stupanju na snagu. www.sabor.hr

• Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu: definicija člana obitelji i obveza traganja. narodne-novine.nn.hr

• Hrvatski sabor, izvješće Odbora za ratne veterane o mogućnosti zahtjeva zakonskih nasljednika. sabor.hr

• gov.hr, informacije o ostavinskom postupku