Hrvatska konačno slobodna od mina, pirotehničarima prava kao i braniteljima

U Hrvatskom saboru predstavljeno je Izvješće o provedbi protuminskog djelovanja, čime je i formalno potvrđeno ono što se dugo čekalo – Republika Hrvatska od 1. ožujka 2026. godine i službeno je zemlja bez minski sumnjivih područja. Time je, nakon gotovo trideset godina napora i uloženih 1,2 milijarde eura, zatvoreno jedno od najtežih i najsmrtonosnijih poglavlja proizašlih iz Domovinskog rata.

Krvav danak i izjednačavanje prava pirotehničara

Najteža posljedica rata ostavila je dubok trag u ljudskim životima. Od 1996. godine do danas evidentirane su 432 minske nesreće u kojima je stradalo 612 osoba, od čega 208 smrtno.

U obavljanju svog časnog poziva, stradalo je 136 pirotehničara i pomoćnih djelatnika, pri čemu je njih 41 položilo život za sigurnost građana. Samo u 2025. godini, obavljajući najsloženije poslove na području bivšeg vojnog skladišta Oštarije, smrtno je stradao još jedan pirotehničar.

Upravo zbog te goleme žrtve, u tijeku su izmjene Zakona o protuminskom djelovanju. Novim zakonskim rješenjima izjednačit će se osnovica za izračun naknade po osnovi tjelesnog oštećenja pirotehničara s onom hrvatskih branitelja, koja je do sada za pirotehničare bila niža.

Uklonjeno više od 577 tisuća eksplozivnih sredstava

Početne procjene Ujedinjenih naroda iz 1996. godine govorile su o zastrašujućih 13.000 četvornih kilometara minski sumnjivog područja.

“Ovo jedinstveno hrvatsko iskustvo svjedoči o tome što se može postići nacionalnom odlučnošću, partnerstvima i nepokolebljivom predanošću. Dovršetak razminiranja državnog teritorija značajan je temelj nacionalne sigurnosti”, istaknuto je ministar Božinović.

Tijekom tri desetljeća sustavnog općeg i tehničkog izvida te fizičkog razminiranja, pronađeno je i uništeno više od 107.000 protupješačkih i protuoklopnih mina te oko 470.000 neeksplodiranih ubojnih sredstava. U samoj završnici, tijekom 2025. godine, utrošeno je gotovo 90 milijuna eura za čišćenje posljednjih preostalih kilometara.

Hrvatsko znanje kao izvozni proizvod

Integracijom Hrvatskog centra za razminiranje u sustav MUP-a 2019. godine značajno je ubrzano povlačenje EU sredstava, čime se i proces razminiranja priveo kraju.

Sada kada je državni teritorij oslobođen, fokus se prebacuje na upravljanje preostalim rizicima, pomoć minskim žrtvama te izvoz hrvatskog know-how modela. Hrvatska danas aktivno prenosi svoja iskustva, opremu i znanje zemljama koje se suočavaju s minskim problemom, s posebnim naglaskom na Ukrajinu, Bosnu i Hercegovinu te Azerbajdžan, čime se pozicionirala kao jedan od globalnih lidera u humanitarnom razminiranju.