Hrvatska obnavlja dotrajale pruge: Do 2035. planira uložiti šest milijardi eura

Hrvatska željeznička mreža ima ukupno 2617 kilometara pruga, od kojih je 166 kilometara izvan uporabe. Dvokolosiječno je oko 400 kilometara pruga, uključujući dionice Dugo Selo – Križevci i Križevci – Koprivnica – državna granica, na kojima je drugi kolosijek već izgrađen, a projekti su pred završetkom.

Prema podacima HŽ Infrastrukture, ograničenja brzine najvećim su dijelom posljedica stanja infrastrukture, ali i radova na obnovi, modernizaciji i održavanju. Njihov se opseg mijenja ovisno o dinamici radova, a trenutačno su aktivna na 237 kilometara pruga.

Među željezničkim pravcima koji su tijekom 2025. i 2026. generirali najviše minuta kašnjenja putničkih vlakova su Zagreb – Koprivnica – Zagreb, Zagreb – Osijek – Zagreb te Zagreb – Split – Zagreb.

Cilj: vlakovi do 160 kilometara na sat

Veliki investicijski ciklus trebao bi postupno promijeniti stanje na hrvatskim prugama. Modernizacijom se planira omogućiti brzina putničkih vlakova do 160 kilometara na sat na međunarodnim, do 120 kilometara na sat na regionalnim te do 80 kilometara na sat na lokalnim prugama.

U HŽ Infrastrukturi pritom naglašavaju da kraće putovanje ne ovisi samo o povećanju brzine vlakova.

Jednako je važna izgradnja drugog kolosijeka. Na jednokolosiječnim prugama vlakovi se moraju mimoilaziti u kolodvorima, što stvara čekanja i dodatno produljuje vrijeme putovanja. Izgradnjom drugog kolosijeka takva se čekanja uklanjaju, a povećava se i propusna moć pruge.

Do 2035. još šest milijardi eura

U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture ističu da su ulaganja u željeznicu trenutačno na najvišoj razini od osamostaljenja Hrvatske.

Prema podacima Ministarstva, u posljednjih deset godina u željeznicu je uloženo više od dvije milijarde eura, dok je vrijednost ulaganja u 2025. bila gotovo pet puta veća nego 2017. godine. Do 2035. planira se uložiti još oko šest milijardi eura.

Među ključnim projektima na glavnim koridorima su rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionicama Križevci – Koprivnica – državna granica i Dugo Selo – Križevci, kao i projekt Hrvatski Leskovac – Karlovac.

Najavljen je i ugovor za radove na dionici Dugo Selo – Novska vrijedan gotovo 700 milijuna eura. Riječ je o projektu koji bi trebao postati najveći pojedinačni željeznički projekt u Hrvatskoj.

Dugo Selo – Križevci pri završetku

Na dionici Dugo Selo – Križevci izvedeno je oko 99 posto radova. Preostali radovi uglavnom se odvijaju na području kolodvora Dugo Selo, a završetak projekta planiran je do kraja ove godine.

Projekt je tijekom provedbe godinama kasnio, među ostalim zbog financijskih problema pojedinih izvođača. Stečaj Hidroelektre niskogradnje i predstečaj DIV Grupe doveli su do preraspodjele poslova, ali i razdoblja u kojima se radovi nisu izvodili.

Nakon isključenja DIV Grupe iz konzorcija 2024. godine radove je preuzeo Dalekovod, nakon čega je njihova dinamika ubrzana.

Pred završetkom je i projekt Križevci – Koprivnica – državna granica. Građevinski radovi trebali bi biti završeni do kraja godine, nakon čega slijede ugradnja i ispitivanje prometno-upravljačkih te signalno-sigurnosnih sustava, tehnički pregledi i ishođenje uporabnih dozvola.

Postupno povećanje brzine do projektiranih 160 kilometara na sat trebalo bi početi primjenom voznog reda 2026./2027.

HŽ Infrastruktura kašnjenja na projektima povezuje i s pandemijom koronavirusa, ratom u Ukrajini i otežanom nabavom materijala. Na dionici prema mađarskoj granici dodatne probleme stvarala su klizišta.

Poseban izazov predstavlja činjenica da se velik dio radova izvodi uz istodobno odvijanje putničkog i teretnog prometa.

Nizinska pruga prema Rijeci

Velik dio budućih ulaganja odnosi se na povezivanje Rijeke, Zagreba i mađarske granice.

Za dionice buduće nizinske pruge Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani u tijeku je izrada idejnih projekata, a zahtjevi za lokacijske dozvole trebali bi biti podneseni do kraja 2026. godine.

Vrijednost radova, izvori financiranja i rokovi izgradnje trebali bi biti definirani nakon izrade projekata i analize tržišnih cijena.

Na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac u tijeku su pripremni radovi. Projekt obuhvaća rekonstrukciju 44 kilometra postojećeg kolosijeka i izgradnju novog, elektrifikaciju, modernizaciju signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih sustava te rekonstrukciju kolodvora u Hrvatskom Leskovcu, Jastrebarskom i Karlovcu.

Završetak projekta predviđen je 2029. godine.

Obnavljaju se i regionalne i lokalne pruge

Modernizacija se, prema najavama Ministarstva, neće zadržati samo na glavnim europskim koridorima.

Radovi su u tijeku i na nizu regionalnih i lokalnih pravaca, među kojima su Knin – Zadar, Čakovec – Varaždin – Koprivnica – Kloštar, Pitomača – Kloštar, Banova Jaruga – Daruvar, Osijek – Koška te pruge u Istri.

Za razdoblje od 2026. do 2028. planirana je ukupna realizacija investicija vrijedna oko 1,4 milijarde eura. Od toga je za regionalne pruge predviđeno 232 milijuna, a za lokalne 84 milijuna eura.

Zašto obnova traje godinama?

U Ministarstvu pritom priznaju da se veliki infrastrukturni projekti ne mogu realizirati preko noći.

Među glavnim preprekama navode dugotrajnu pripremu projekata i dokumentacije, nedostatak projektanata, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, ishođenje potrebnih dozvola, izmjene prostornih planova te složene postupke javne nabave i žalbene procedure.

Dodatni problem predstavlja činjenica da se obnova i modernizacija najvećim dijelom odvijaju uz istodobno odvijanje željezničkog prometa, što izravno utječe na dinamiku radova i svakodnevni promet vlakova.

Prema procjenama Ministarstva, do 2035. trebali bi biti realizirani sada planirani veliki projekti. Hrvatska bi time trebala dobiti znatno moderniju željezničku mrežu, s većim brzinama, većom propusnošću i višom razinom sigurnosti.

No do tada će, kako pokazuju aktualni podaci, dio putnika i dalje putovati prugama na kojima su brzine ograničene – trenutačno na čak 237 kilometara hrvatske željezničke mreže.