Kundid u nemogućoj situaciji: Treba li poštovati zakon ili zapovijed?

Preko njegovih leđa tako se prelama sukob između premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića ne samo na osobnoj i političkoj, nego i na znatno dubljoj, strateškoj razini: treba li se Hrvatska, osim u političkom, i u vojnom smislu približiti Koaliciji voljnih, koju predvode europske velesile sklone pomoći Ukrajini?

Milanović je dosad tvrdo odbijao i žustro sprječavao svaku mogućnost takvog razvoja događaja, čak i po cijenu da Hrvatska ostane jedina ili jedna od rijetkih europskih zemalja koje odbijaju na ovaj način pomoći državi izloženoj brutalnoj ruskoj agresiji. Zbog toga, ali i niza krajnje dobrohotnih istupa prema Putinovu režimu često je proglašavan 'ruskim čovjekom'. Pa i opisivan epitetima puno gorima od te fraze.

Premijer Plenković s druge strane želi vidjeti hrvatske vojnike u Parizu svom silom, pa makar i u 'protokolarno-ceremonijalnoj' ulozi jer je za to, po Zakonu o obrani koji je mijenjan upravo u njegovo doba, dovoljna tek odluka ministra obrane.

Lucić za tportal: Tu odluku treba prepustiti njemu

Iz Banskih dvora stoga poručuju general-pukovniku Kundidu da sada samo treba 'poštivati zakon' i poslati tih dvadesetak vojnika preko granice, no s Pantovčaka otkrivaju da se navodno nisu zaustavili na tome, već su 'preko Plenkovićeve tajnice, predstojnika Zvonimira Frke Petešića i drugih' pozivali načelnika Glavnog stožera na razgovor, na koji se nije odazvao, te mu prijetili da bi mogao biti umirovljen ili smijenjen.

Što će Kundid učiniti, i što bi trebao učiniti, upitali smo jednog od njegovih prethodnika na mjestu načelnika Glavnog stožera, umirovljenog generala Josipa Lucića.

'Tu odluku treba prepustiti njemu. Kada sam bio načelnik Glavnog stožera, samostalno sam donosio sve odluke – i tako izdržao punih osam godina. Putovao sam, odlazio u NATO ili u Sabor i nikada mi ništa nije bilo uskraćeno', rekao je Lucić za tportal.

Na primjedbu da se Kundid nalazi u nešto nezgodnijoj situaciji u odnosu na njegovu, bivši načelnik Glavnog stožera odgovara da se to 'samo tako čini' i ponavlja frazu da je dulje vrijeme 'izdržao' na toj funkciji.

'Naravno, danas nisam u njegovoj poziciji. No pravo da provede odluku ministra obrane o slanju vojnika na mimohod može mu se uskratiti samo na temelju pisane zapovijedi', smatra Lucić.

Ovaj bivši načelnik Glavnog stožera, istinu za volju, nakon vojne karijere postao je politički aktivan i bio je kandidat HDZ-a na parlamentarnim izborima.

Drugi bivši načelnik Glavnog stožera i Kundidov prethodnik, admiral Robert Hranj, također je imao nesreću da se u nekoliko navrata našao u procjepu između Milanovića i Plenkovića, pri čemu mu je jedan prijetio smjenom, a drugi umirovljenjem. Hranj je danas u mirovini, ali je i na funkciji predsjednika Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a, no, kako je izjavio za tportal neposredno nakon što je stupio na nju, to ne podrazumijeva da se bavi aktivnom politikom.

Hranj, međutim, rezolutno odbija bilo kakvu vrstu razgovora ili izjašnjavanja na ovu temu, ne želeći ni na koji način otežati poziciju Kundida.

O nemogućoj dilemi koju načelnik Glavnog stožera danas ima pred sobom izjasnilo se nekoliko stručnjaka različitih profila: dok jedni tvrde da predsjednik države ni na koji način ne može spriječiti odlazak hrvatskih vojnika u Pariz, drugi, poput Veljka Miljevića, upozoravaju da je Ustav nadređen svakom zakonskom rješenju, što bi trebalo značiti da Milanović ima apsolutnu mogućnost izdati naredbu kojom to zabranjuje.

Miljević smatra da bi u ovoj situaciji bila korisna reakcija Ustavnog suda, pa makar i u trenutnom krnjem sastavu.

'Zakoni očito nisu dobro napisani pa ih svatko može tumačiti na svoj način. Kada je ovlast za ceremonijalna i protokolarna događanja 'spuštena' na ministra obrane, intencija nije bila isključiti vrhovnog zapovjednika iz procesa odlučivanja, nego ne zamarati ga sitnicama', smatra jedan od sugovornika tportala, izvrsno upućen u vojna pitanja.

On upozorava da je zapovijed predsjednika Republike važeća u kojem god obliku bila izdana, dakle u pisanom ili usmenom, te se ne može odbiti – makar bi za proceduru, ali i Kundida osobno, svakako bilo poželjno da eventualnu usmenu zapovijed u ovom slučaju prati i ona u pisanom obliku.

Ustavna stručnjakinja Barić: U ovom slučaju Vlada je u pravu

Na koncu, oglasila se i profesorica Ustavnog prava Sanja Barić smatrajući da nema dvojbe i da je u ovom slučaju Vlada u pravu te da treba poštivati članak Zakona o obrani koji regulira to da o angažmanu vojnika u protokolarnim i ceremonijalnim prigodama odlučuje ministar obrane.

'Tko sumnja u ustavnost zakona, može pokrenuti postupak ocjene ustavnosti zakona, a ne odbiti poštivati zakon koji je na snazi. O tom dijelu Zakona o obrani nemam sumnju u neustavnost, ta odredba nije ustavnopravno sporna', napisala je Barić te podsjeća da je predsjednik države kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga nadležan 'primarno za situaciju rata, vojnih operacija, prijetnji i slično, ali i tada uz ograničenja i/ili sudjelovanje drugih tijela', dok su mu u mirnodopskim situacijama ovlasti sužene.

Ona aludira na to da Zoran Milanović krši zakon: 'Ovo nije primjer uzurpacije ovlasti od strane Vlade u odnosu na predsjednika Republike, već primjer nečeg drugog, izvanpravnog, političkog i svakako neprimjerenog. Zakone valja poštivati, a u sukobe ne uvlačiti Oružane snage. Tko krši zakon, kao i čije su ovlasti prema Ustavu, rečeno je gore', zaključila je Barić.