Može li se mirovina naslijediti? Evo što se događa sa štednjom iz sva tri mirovinska stupa

Hrvatski mirovinski sustav sastoji se od tri stupa. Prvi stup temelji se na međugeneracijskoj solidarnosti, odnosno doprinosima sadašnjih radnika financiraju se mirovine sadašnjih umirovljenika. Drugi stup obvezna je individualna kapitalizirana štednja, dok je treći stup dobrovoljna mirovinska štednja u koju građani sami uplaćuju sredstva kako bi povećali buduću mirovinu.

U slučaju smrti osiguranika, prava i sredstva iz sva tri stupa mogu, pod određenim okolnostima, prijeći na članove obitelji ili nasljednike.

Prvi stup: Pravo na obiteljsku mirovinu

Mirovinska prava iz prvog stupa ne nasljeđuju se kao novac na računu, već kroz institut obiteljske mirovine. Na nju mogu imati pravo članovi obitelji preminulog osiguranika ili umirovljenika, pod uvjetima propisanima zakonom.

Najčešći korisnici obiteljske mirovine su bračni partneri, osobito kada nemaju vlastitu mirovinu ili je ona znatno niža od mirovine preminulog supružnika. Pravo na obiteljsku mirovinu moguće je ostvariti bez obzira na to je li osiguranik preminuo prije ili nakon umirovljenja.

Ako je korisnik obiteljske mirovine bračni partner, pripada mu 77 posto mirovine preminulog supružnika. Taj se udio povećava kada pravo ostvaruje više članova obitelji.

Od početka 2023. godine na snazi je i novi model koji korisnicima omogućuje zadržavanje vlastite mirovine uz dodatak dijela obiteljske mirovine. Umjesto izbora između vlastite i obiteljske mirovine, korisnici mogu primati svoju mirovinu te dodatnih 27 posto mirovine preminulog supružnika. Time je ublažen financijski pad prihoda s kojim su se mnogi suočavali nakon smrti partnera. Uvjeti za korištenje ovog modela uključuju navršenih 65 godina života i činjenicu da ukupna svota mirovina iz obveznog osiguranja ne prelazi propisani cenzus.

Što se događa sa štednjom iz drugog stupa?

Kada članovi obitelji ostvare pravo na obiteljsku mirovinu, u obzir se uzima i štednja koju je preminuli osiguranik imao u drugom stupu. Način korištenja tih sredstava ovisi o dobi i stažu članstva preminulog u obveznom mirovinskom fondu.

Ako je osiguranik bio stariji od 55 godina i najmanje deset godina član fonda, članovi obitelji mogu pri ostvarivanju prava birati između kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa ili prijenosa sredstava iz drugog u prvi stup, ovisno o tome koja je opcija financijski povoljnija.

Ako je osiguranik preminuo prije nego što je ispunio navedene uvjete, sredstva iz drugog stupa prenose se u državni proračun, a obiteljska mirovina određuje se kao da je bio osiguran isključivo u sustavu generacijske solidarnosti.

Kada se štednja iz drugog stupa može naslijediti?

Druga je situacija kada članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu. Tada ukupna kapitalizirana sredstva iz drugog stupa ulaze u ostavinu i nasljeđuju se prema Zakonu o nasljeđivanju.

Za ostvarivanje tog prava potrebno je da u rješenju o nasljeđivanju bude navedeno kako iza preminulog postoje sredstva u drugom mirovinskom stupu. Nasljednici potom dokumentaciju dostavljaju REGOS-u, koji pokreće postupak isplate.

Važno je naglasiti da se ovo pravo može ostvariti samo ako osiguranik prije smrti nije počeo primati mirovinu iz drugog stupa. Također, naslijeđena sredstva nisu zaštićena od ovrhe i ne mogu se isplatiti na zaštićeni račun.

Nasljeđivanje nakon umirovljenja ovisi o odabranom modelu

Kada osiguranik počne primati mirovinu iz drugog stupa, jednokratno nasljeđivanje preostale štednje više nije moguće. Međutim, određeni modeli isplate ipak omogućuju nastavak isplate članovima obitelji ili nasljednicima.

Osiguranici koji ostvaruju kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa mogu birati između četiri modela:

• pojedinačne doživotne mirovine,

• zajedničke doživotne mirovine,

• pojedinačne doživotne mirovine sa zajamčenim razdobljem,

• zajedničke doživotne mirovine sa zajamčenim razdobljem.

Najveći broj građana bira pojedinačnu doživotnu mirovinu jer donosi najveći mjesečni iznos. No, taj model ne omogućuje nasljeđivanje.

Kod zajedničke doživotne mirovine iznos je nešto niži, ali se nakon smrti korisnika isplata nastavlja supružniku do kraja njegova života.

Dodatnu sigurnost pružaju modeli sa zajamčenim razdobljem koje može trajati od pet do 30 godina. Ako korisnik umre prije isteka ugovorenog razdoblja, mirovina se nastavlja isplaćivati odabranom nasljedniku do kraja zajamčenog roka.

Kod zajedničke doživotne mirovine sa zajamčenim razdobljem pravo na isplatu najprije ima supružnik, a ako i on premine prije isteka zajamčenog razdoblja, isplata se nastavlja odabranom nasljedniku do isteka ugovorenog roka.

Treći stup: Najjednostavnija pravila nasljeđivanja

Za razliku od prvog i drugog stupa, dobrovoljna mirovinska štednja u trećem stupu ima znatno jednostavnija pravila nasljeđivanja.

Treći stup temelji se na dobrovoljnim uplatama članova, prinosima fonda i državnim poticajnim sredstvima. Građani mogu početi koristiti svoju štednju već od 55. godine života, neovisno o uvjetima za redovnu starosnu mirovinu.

U slučaju smrti člana fonda, ukupna kapitalizirana sredstva na njegovu računu ulaze u ostavinu i nasljeđuju ih zakonski nasljednici temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju.

Ako isplata mirovine još nije započela, nasljeđuje se cjelokupan iznos ušteđen do trenutka smrti. Ako je isplata već aktivirana, mogućnost nasljeđivanja ovisi o ugovorenom modelu isplate. Neki modeli omogućuju prijenos prava na nasljednike, dok drugi isključuju nasljeđivanje, ali zauzvrat osiguravaju viši iznos mjesečne mirovine.

Najvažnije pravilo

Iako se često govori da se 'mirovina ne može naslijediti', stvarnost je znatno složenija. Prava iz prvog stupa uglavnom se prenose kroz obiteljsku mirovinu, štednja iz drugog stupa može postati dio ostavine ili se prenositi kroz određene modele isplate, dok se sredstva iz trećeg stupa u pravilu nasljeđuju kao i druga imovina.

Zato je pri planiranju buduće mirovine važno razmotriti ne samo visinu primanja nego i mogućnosti zaštite članova obitelji u slučaju smrti.