Od povijesnog prkosa do političkog raskola: Kako smo stvorili državu, a “izgubili” blagdan

Danas, točno 35 godina nakon što su u sabornici izgovorene antologijske riječi o rođenju hrvatske države, prisjećamo se dana koji je zauvijek promijenio tijek naše povijesti. No, dok su 1991. godine iznad nas letjeli avioni agresorske vojske, danas leti teška politička retorika.

Povijest

“Rođena je država Hrvatska! Neka joj je sretan i dug život!” — dr. Žarko Domljan, 25. lipnja 1991.

Tog utorka, 25. lipnja 1991. godine, Hrvatski sabor donio je Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Bio je to pravni i politički presedan, utemeljen na volji građana iskazanoj na svibanjskom referendumu. Republika Hrvatska time je službeno pokrenula proces razdruživanja od SFRJ. No, put do te odluke — kao i njezin tretman u godinama koje su uslijedile — bio je sve samo ne jednostavan.

Apsurdi svakodnevice u sjeni rata

Dok su se u Zagrebu donosile sudbonosne odluke, stvarni život građana odisao je potpunim nadrealizmom. Jugoslavenska narodna armija (JNA), koja se već mjesecima pozicionirala kao samostalni politički arbitar i provodila puzajući vojni puč, polako je palila fitilj rata.

Istovremeno, građani su se borili s galopirajućom hiperinflacijom. Upravo tog povijesnog 25. lipnja, zagrebačke vlasti najavile su drastično poskupljenje komunalija: voda je poskupjela za 40, kanalizacija za 25, a odvoz smeća za 15 posto.

Sportski tereni nudili su još bizarniju sliku raspada države. U Rimu se održavalo Europsko prvenstvo u košarci na kojem je reprezentacija Jugoslavije istog dana deklasirala Poljsku. Toni Kukoč i Dino Rađa briljirali su u dresu države od koje se njihova domovina upravo odcjepljivala. S druge strane, slovenski reprezentativac Jurij Zdovc, čuvši za tenkove JNA na ulicama svoje zemlje, istupio je iz momčadi.

Rascjep u Saboru: Samo jedna ruka ljevice

Unatoč današnjem narativu o općenacionalnom zajedništvu, sabornica je tog dana svjedočila dubokim podjelama. Klub zastupnika reformiranih komunista (SKH-SDP), predvođen Ivicom Račanom, smatrao je da je jednostrano proglašenje neovisnosti taktički promašaj.

Nakon što je saborska većina odbila njihov amandman — kojim su tražili istovremeno pokretanje udruživanja u novu konfederaciju jugoslavenskih republika — većina zastupnika SDP-a demonstrativno je napustila dvoranu. Od prisutnih ljevičara, 48 ih je glasalo protiv, a samo je Marko Vlašić Čiče, zastupnik s Korčule, podigao ruku za nezavisnost. Taj je potez ostavio dubok ožiljak u hrvatskoj politici, koji se i danas koristi u stranačkim obračunima.

Od Brijuna do podruma INA-e

Odluka Sabora nije prošla bez međunarodnih i vojnih pritisaka:

• Vojna eskalacija: Savezna vlada u Beogradu proglasila je odluke Zagreba i Ljubljane ništavnima, dajući JNA pravno pokriće za agresiju.

• Brijunski moratorij: Pod pritiskom Europske zajednice, Hrvatska i Slovenija pristale su 8. srpnja na tromjesečnu odgodu primjene svojih odluka kako bi se izbjegao krvoproliće.

• Konačni raskid: Po isteku moratorija, 7. listopada 1991., JNA je raketirala Banske dvore s ciljem likvidacije državnog vrha. Dan kasnije, u tajnosti podruma zgrade INA-e u Šubićevoj ulici, Sabor je donio konačnu Odluku o raskidu svih državno-pravnih sveza.

Pravnu pobjedu Hrvatskoj je kasnije osigurala Badinterova arbitražna komisija, potvrdivši da se Jugoslavija raspala te primijenivši načelo uti possidetis — čime su republičke granice postale međunarodno priznate državne granice.

Kalendarski kaos i današnje bitke

Trideset i pet godina kasnije, datum 25. lipnja obilježavamo u sjeni trajnog političkog prepucavanja. Od 2001. godine prolazili smo kroz institucionalnu konfuziju mijenjanjem datuma blagdana, zbog čega je većina građana zaboravila što se točno slavi kojeg datuma.

Zakonskom reformom iz 2020. godine, 25. lipnja prestao je biti neradni Dan državnosti i postao je radni spomendan — Dan neovisnosti.

Danas, 2026. godine, dok premijer Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković ističu impresivan put koji je Hrvatska prešla od embarga na oružje do Schengena, predsjednik Zoran Milanović oštro bojkotira novi kalendar. Milanović tvrdi da je ukidanje neradnog slavlja 25. lipnja autokratski potez te ga smatra jedinim pravim danom hrvatske neovisnosti, odbijajući sudjelovati u, kako kaže, “stranačkim dernecima” 30. svibnja.

Hrvatska je prije 35 godina znala prepoznati povijesni trenutak i izboriti se za vlastiti opstanak. Ostaje za vidjeti hoće li u budućnosti pronaći i politički konsenzus oko datuma na koje bismo to zajedništvo trebali slaviti.

Povijest