Pravoslavni križevi niču na Pagu: Iza akcije stoji udruga čiji čelnik godinama iznosi sporne tvrdnje o Hrvatskoj

Na otoku Pagu ponovno je obnovljen drveni pravoslavni križ iznad uvale Malin, a udruga „Jadovno 1941.“ iz Banje Luke najavljuje održavanje postojećih i postavljanje novih obilježja na lokacijama koje povezuje sa stradanjem Srba tijekom Drugoga svjetskog rata.

Na prvi pogled riječ je o komemorativnoj akciji. Međutim, aktivnosti udruge i javni nastupi njezina predsjednika Dušana Bastašića otvaraju niz pitanja jer se uz nesporno sjećanje na žrtve redovito pojavljuju brojke, političke poruke i interpretacije hrvatske povijesti koje nisu jednako potvrđene u neovisnim stručnim izvorima.

O obnovi križa izvijestio je Dnevno.hr, dok Index potvrđuje da su dvojica muškaraca, jedan iz Banje Luke, a drugi iz Beograda, obnovila već ranije postavljeni križ i pozvala na donacije za nova obilježja.

Komemoracija ili politička poruka?

Jedan od sudionika je Dušan Bastašić, predsjednik udruge „Jadovno 1941.“, koja se godinama bavi obilježavanjem mjesta stradanja Srba u Drugome svjetskom ratu.

Problem nastaje kada se komemorativna aktivnost spoji s političkim interpretacijama novije hrvatske povijesti.

Zadarski list podsjetio je na Bastašićeve ranije izjave o Domovinskom ratu, u kojima je događaje početkom 1990-ih opisivao iz perspektive „organiziranog otpora“ Srba hrvatskim vlastima.

Takva formulacija potpuno zaobilazi činjenicu da je Hrvatska 1991. bila suočena s oružanom pobunom dijela hrvatskih Srba, potpomognutom JNA i političkim vodstvom iz Beograda, te da je velik dio hrvatskog teritorija bio okupiran.

Zbog takvih ranijih izjava teško je današnje postavljanje križeva promatrati potpuno odvojeno od političkog djelovanja osobe koja predvodi cijelu akciju.

Brojke koje iznosi Bastašić nisu isto što i stručni konsenzus

Bastašić i udruga „Jadovno 1941.“ u javnosti iznose brojke stradalih koje nisu potvrđene i koje su osjetno više od procjena navedenih u dijelu stručnih izvora.

Tako je RTRS prenio Bastašićevu tvrdnju da je na Pagu stradalo 8.020 ljudi, dok u drugim istupima njegova udruga govori o više od 40.000 ubijenih u kompleksu Gospić – Jadovno – Pag.

Takve brojke ne mogu se predstavljati kao nesporne povijesne činjenice jer za njih ne postoji jednako čvrsta potvrda u neovisnim i stručno provjerenim izvorima. Kada se unatoč tome iznose bez jasne ograde, javnost se dovodi u zabludu o stvarnom stupnju povijesne pouzdanosti tih podataka.

Sama Hrvatska enciklopedija upozorava da precizan broj žrtava Drugoga svjetskog rata na području Hrvatske nikada nije potpuno utvrđen te da je u jugoslavenskom i kasnijem razdoblju bilo ozbiljnih manipulacija brojevima žrtava.

To ne umanjuje zločine niti stradanje žrtava, ali znači da se komemoracija ne bi smjela koristiti kao prostor za proizvoljno povećavanje brojki ili političko oblikovanje povijesti.

Udruga najavljuje još križeva

Na snimci s Paga Bastašić i njegov suradnik navode da su do sada postavili deset križeva te traže financijsku pomoć za njihovo održavanje i daljnje postavljanje.

Udruga „Jadovno 1941.“ godinama objavljuje materijale o svojim aktivnostima na području Hrvatske, a u vlastitim publikacijama postavljanje pravoslavnih križeva opisuje kao način obilježavanja mjesta stradanja.

Time se otvara i legitimno pitanje tko odobrava postavljanje takvih obilježja, na čijem se zemljištu nalaze, jesu li za njih pribavljene potrebne suglasnosti i prema kojim kriterijima se određuju njihove lokacije.

U dostupnim objavama o aktualnom križu iznad uvale Malin ti podaci nisu jasno navedeni.

Nekoliko dana ranije Pag obilježio svoje branitelje iz 1991.

Cijeli događaj dobiva dodatnu težinu zbog vremena u kojem se događa.

Samo nekoliko dana ranije na Pagu je obilježena 35. obljetnica obrane otoka u Domovinskom ratu. Grad Pag objavio je da su 6. listopada odane počasti hrvatskim braniteljima koji su 1991. branili otok i Paški most.

Na Svetom Vidu tada je blagoslovljen kameni križ posvećen hrvatskim braniteljima, koji je Grad Pag opisao kao trajni znak sjećanja na ljude koji su sudjelovali u obrani otoka i Hrvatske.

Samo nekoliko dana poslije u javnosti se pojavila snimka Bastašića i njegovih suradnika koji na drugom dijelu otoka obnavljaju pravoslavni križ i najavljuju nastavak sličnih aktivnosti.

Ta dva događaja povijesno nisu povezana, ali njihov vremenski slijed dodatno pojačava osjetljivost cijele teme.

Žrtve zaslužuju pijetet, ali povijest ne smije postati politički alat

Zločine počinjene (ako su počinjeni) u logorima Slana i Metajna treba jasno osuditi, a žrtve imaju pravo na dostojno sjećanje bez obzira na nacionalnost ili vjeru.

No pijetet prema žrtvama ne daje nikome pravo da preko njih gradi političke poruke o suvremenoj Hrvatskoj ili Domovinskom ratu.

Kada organizator komemorativnih aktivnosti istodobno javno iznosi sporne interpretacije hrvatske borbe za neovisnost, njegove današnje aktivnosti opravdano zahtijevaju dodatnu pozornost i provjeru.

Zato pri izvještavanju o akcijama udruge „Jadovno 1941.“ treba jasno razlikovati potvrđene povijesne činjenice od tvrdnji same udruge, posebno kada je riječ o broju žrtava, interpretacijama Domovinskog rata i političkim porukama koje ih prate.