Drugi dan „Južnog poteza“ – hrvatske snage probile obranu pred Mrkonjić Gradom
Drugoga dana operacije „Južni potez“ 4. i 7. gardijska brigada te 1. hrvatski gardijski zdrug ostvarili su duboke prodore prema Mrkonjić Gradu, Podrašničkom polju i Manjači. Tog 9. listopada poginuo je i zamjenik zapovjednika 4. gardijske brigade Andrija Matijaš Pauk. Mrkonjić Grad hrvatske su snage, prema detaljnoj vojnoj kronologiji, potpuno stavile pod nadzor sljedećeg dana.
Ujutro 9. listopada 1995. hrvatske snage nastavile su napad započet dan ranije između Sane i Vrbasa. Cilj „Južnog poteza“ bio je potisnuti Vojsku Republike Srpske iz područja Mrkonjić Grada i Podrašničkog polja, ovladati pravcima prema Banjoj Luci te izbiti na južne padine Manjače.
Prema rekonstrukciji Hrvatskog vojnika, drugog dana operacije glavninu prodora izvodile su 4. gardijska brigada, 7. gardijska brigada „Pume“ i 1. hrvatski gardijski zdrug. U cijeloj operaciji sudjelovali su još 126. domobranska pukovnija, 264. izvidničko-diverzantska satnija Glavnog stožera HV-a, 275. satnija za elektroničko djelovanje, inženjerijske i logističke postrojbe te Hrvatsko ratno zrakoplovstvo s helikopterima Mi-24 i Mi-8.
Od snaga HVO-a angažirane su 1., 2. i 3. gardijska brigada, 60. gardijska diverzantska bojna „Ludvig Pavlović“, 22. diverzantski odred i specijalna policija.
Proboj prema Podrašničkom polju
Na pravcu 4. gardijske brigade hrvatske su snage probile položaje Vojske Republike Srpske na području Štrbine i prodrle u Podrašničko polje. Dva helikoptera Mi-24 djelovala su po utvrđenim protivničkim točkama. Istodobno je 7. gardijska brigada nailazila na jak otpor kod Liskovice, Bjelajaca i Šehovaca.
Obranu su na tom području držale postrojbe VRS-a među kojima su bile 11. mrkonjićka laka pješačka brigada, 7. kupreška brigada, 3. srpska brigada, dijelovi 5. glamočke i 1. banjalučke brigade, mješovita postrojba Istočnobosanskog korpusa te dijelovi oklopnih snaga. Na pravcu 4. gardijske brigade u borbu je uvedena i specijalna postrojba „Panteri“.
Prodor je tijekom dana ozbiljno poremetio srpski obrambeni raspored i prisilio dio postrojbi na povlačenje.
Toga je dana operacija platila i jednu od svojih najtežih cijena. Andrija Matijaš Pauk, zamjenik zapovjednika 4. gardijske brigade, poginuo je oko 13 sati na području Podrašnice, na prilazu Mrkonjić Gradu. Ministarstvo obrane potvrđuje da je poginuo 9. listopada u sukobu sa srpskim snagama na ulazu u grad.
Istoga dana poginula su i četvorica pripadnika 7. gardijske brigade „Puma“: Dean Ivančin, Nenad Solina, Stjepan Maljak i Emil Skroza, prema evidenciji Udruge veterana 7. gardijske brigade.
Mrkonjić Grad oslobođen sljedećeg dana
Ovdje kronologiju treba razdvojiti od kasnijih sažetih prikaza. Hrvatski vojnik navodi da su 9. listopada ostvarena velika napredovanja, dok su Mrkonjić Grad, cijelo Podrašničko polje i daljnji pravci prema Manjači stavljeni pod nadzor 10. listopada. Dakle, drugi dan nije bio završetak borbe za grad, nego dan kada je njegova obrana ozbiljno probijena i stvoren prostor za konačni prodor.
Operacija je hrvatske snage dovela na svega 23 kilometra od Banje Luke i snažno utjecala na vojni položaj VRS-a uoči završnih mirovnih pregovora.
Danas, 9. listopada 2026., obilježava se 31. obljetnica tih borbi. Udruga veterana 7. gardijske brigade „Puma“ za večeras je u Varaždinu najavila polaganje vijenca i paljenje svijeća za poginule pripadnike brigade, a potom i misu zadušnicu.
Hrvatske su postrojbe probile organiziranu obranu, otvorile Podrašničko polje i nastavile prema Manjači. U tom prodoru izgubile su ljude među kojima i Andriju Matijaša Pauka, jednog od najpoznatijih hrvatskih oklopnih zapovjednika.
Izvor:PHB
