Spor oko vojnog transportnog zrakoplova otvorio pitanje tko odlučuje o nabavi opreme

Ministar obrane Ivan Anušić na NATO summitu u Ankari potpisao je s nekoliko članica Saveza pismo namjere o zajedničkom korištenju Airbusova vojnog transportnog zrakoplova. Predsjednik Republike Zoran Milanović protivi se toj odluci jer smatra da je riječ o nepotrebnom trošku.

Neslaganje je ponovno otvorilo pitanje trebaju li o nabavi vojne opreme odlučivati stručnjaci ili politika.

Zašto je potpisano pismo namjere

Vojni analitičar Pero Kovačević rekao je za HTV da Hrvatskoj nije potreban još jedan politički sukob. Ipak, smatra da ministar obrane treba javno i jasno objasniti zbog čega je potpisao pismo namjere te što bi njegova daljnja provedba značila za Hrvatsku.

• Znam da je neobvezujuće, ali čim si potpisao, bio bi neozbiljan da ne ideš dalje u tu realizaciju. Je li to dio obveze koji proističe iz toga dijela, da europski dio NATO saveza mora napraviti puno toga što nije napravio da bi mogao sam braniti Europu? Ako je tu taj dio naše obveze, to nam treba otvoreno javnosti reći da europske zemlje su se obvezale to i to, mi moramo sudjelovati u dijelu vezano za transportne zrakoplove. Normalno da nama transportni zrakoplovi u ovom trenutku ne trebaju. I ako je problem, mi znamo kad smo imali našu vojnu policiju u misiji ISAF u Afganistanu, da smo mi za usluge prijevoza koristili njemački dio. Prema tome, treba državni vrh sjesti i dogovoriti na vrijeme, a ne to koristiti za dnevno političko nadmetanje, objasnio je.

Transportni kapaciteti i europske obveze

Govoreći o hrvatskim potrebama za vojnim transportnim kapacitetima, Kovačević je podsjetio da je nakon ustupanja transportnih zrakoplova Antonov Ukrajini trebalo pronaći odgovarajuću zamjenu. Prema njegovim riječima, to nije učinjeno.

Smatra da sudjelovanje u zajedničkom korištenju zrakoplova vjerojatno proizlazi iz obveza koje je Hrvatska prihvatila u sklopu jačanja europskog dijela NATO-a. Dodao je i da se takav zrakoplov ne bi morao koristiti isključivo u vojne svrhe.

• To je očito dio naše nekakve prihvaćene obveze, usmene, da ćemo sudjelovati u jačanju europskog dijela NATO saveza. Ali inače, pazimo, ako će se taj zrakoplov koristiti i za civilne svrhe, na njemu se može i zarađivati. Znači, nemojmo to govoriti samo s negativnog aspekta, ima tu i pozitivnih, kazao je.

Ograničena sredstva za europsku obranu

Europarlamentarac Stephen Nikola Bartulica upozorio je da ostaje otvoreno pitanje može li Europska unija dugoročno istodobno financirati vojnu pomoć Ukrajini i jačati europski dio NATO-a. Posebno je izdvojio mogućnost smanjivanja uloge Sjedinjenih Američkih Država.

Prema njegovim riječima, povećanje izdvajanja za obranu utječe na financiranje drugih područja.

• Da se za obranu zaista povećavaju sredstva, ali zato, primjerice, poljoprivreda i ribarstvo su u značajnom padu. Dakle, nema neograničene količine novaca, i neki će izgubiti. Tu Hrvatska isto treba pronaći pravu mjeru, jedno umijeće, da osiguramo ono što je nama interes, rekao je.

Bartulica smatra da Europa preuzima ulogu glavnog platitelja rata u Ukrajini, iako nema velik utjecaj na njegov ishod. Govorio je i o američkoj prodaji oružja europskim državama te posljedicama rata protiv Irana.

• Što se tiče Ukrajine, rekao bih da je problem što Europa postaje platitelj jer ne utječe previše na ishod rata. Ako i dalje traje ili eskalira, Europa će plaćati najveću cijenu. Ne Amerika. A Trump je to pretvorio u jedan novi oblik biznisa - prodaje američko oružje Europljanima, oni to kupuju u sklopu programa unutar NATO-a, i onda se to koristi u ratu u Ukrajini. Tako da Europska unija se suočava zapravo s velikim krizama na koje malo utječe. Nije puno drugačije u Iranu. Dakle, Amerika vodi rat protiv Irana, posljedice uglavnom snosi Europa, i tu je problem. A hrvatski interes je da ti ratovi prestanu, dodao je.

Odgovornost državnog vrha i uloga struke

Kovačević je, govoreći o stanju Hrvatske vojske, rekao da je ona godinama bila zanemarivana. Veća ulaganja u opremanje i modernizaciju, prema njegovim riječima, počela su tek posljednjih godina.

Komentirao je i odnos predsjednika Republike i ministra obrane, istaknuvši da obojica moraju surađivati bez obzira na međusobne političke sukobe.

• To je neodgovorno ponašanje i jednog i drugoga predsjednika. Oni moraju jednostavno obnašati svoje dužnosti. Oni nisu preuzeli samo prava, nego i obveze da moraju usko surađivati, bez obzira na činjenicu svađaju li se međusobno ili ne, oni to moraju kao dužnosnici raditi, komentirao je Kovačević.

Nabava vojne opreme, dodao je, mora se provoditi na temelju dugoročnog planiranja i procjene sigurnosnih prijetnji, a ne prema političkim odlukama. Stručnjaci trebaju odrediti koje su sposobnosti potrebne Hrvatskoj kako bi se mogla obraniti.

• Ulaganje u vojsku nije trošak, to trebamo prvo osvijestiti. Ulaganje u vojsku je jamstvo da će u datome trenutku naše oružane snage uspjeti obraniti Hrvatsku od bilo kojeg napada. I mi moramo biti spremni da prvi napad, iako smo članica NATO-a, sami spriječimo. To je taj dio što će vojska nabavljati, kako će nabavljati, na koji način, tu moraju sudjelovati stručnjaci, izjavio je.

Nezadovoljstvo građana i jačanje desnih opcija

Bartulica se osvrnuo i na političke posljedice gospodarske krize u Europi. Rast desnih političkih opcija povezao je s nezadovoljstvom građana, gospodarskim padom i sve većim udaljavanjem političkih elita od birača.

Kazao je da je rast AFD-a ponajprije rezultat unutarnjopolitičkih prilika u Njemačkoj. Upozorio je i na način na koji vodeće europske stranke, prema njegovu mišljenju, marginaliziraju političke opcije koje ostvaruju dobre izborne rezultate.

• Postoji jedan demokratski deficit u Europi, gdje na neki način mainstream stranke koje su do sada upravljale, pronađu način da marginaliziraju one koji su najjači i zapravo pobjeđuju na izborima. I to je na neki način izigravanje volje birača. To nije dobro. Možete u Europi pobijediti na izborima i ne doći na vlast jer druge stranke će stvoriti trule koalicije. To je jedan veliki problem. Vidim to u glasanju Europskog parlamenta. Imali smo i glasovanje prošli četvrtak, gdje su raznoraznim manipulacijama spriječili volju većine. Dakle, to jest jedan veliki problem i dalje u Europi, rekao je Bartulica.

Cijeli razgovor možete pogledati OVDJE