Treba li država financirati medije koji napadaju vrijednosti većine poreznih obveznika?

Plenkoviću, zaustavite zlouporabu javnog novca: Manjinska prava nisu pokriće za političku propagandu

Financiranje manjinskih programa u Hrvatskoj trebalo bi imati jasan cilj: čuvanje jezika, kulture, identiteta, tradicije i prava nacionalnih manjina. To je civilizacijska obveza svake demokratske države. No pitanje koje se sve glasnije postavlja jest: smije li se pod plaštem manjinskih prava iz državnog proračuna financirati političko-ideološki sadržaj koji vrijeđa vjerske osjećaje, omalovažava Domovinski rat i udara po samim temeljima hrvatske državnosti?

U središtu rasprave ponovno su Novosti i Vida TV, medijski projekti povezani sa Srpskim narodnim vijećem. Prema javno iznesenim analizama i podatcima koje su predstavili kritičari takvog modela financiranja, za te se medije iz različitih proračunskih izvora izdvajaju milijunski iznosi. Upravo zato javnost ima pravo znati: što se točno financira, po kojim kriterijima, tko provodi nadzor i postoji li ikakva odgovornost za sadržaj koji se proizvodi novcem poreznih obveznika?

Novac za manjine ne smije postati novac za političke obračune

Nitko razuman ne dovodi u pitanje pravo nacionalnih manjina na vlastite medije, kulturne programe, jezik, izdavaštvo, folklor, povijesnu baštinu i javnu vidljivost. Hrvatska država treba štititi manjine i omogućiti im prostor za očuvanje identiteta.

Ali upravo zato taj novac mora biti zaštićen od političke zlouporabe.

Ako su sredstva namijenjena kulturnoj autonomiji, tada bi njihov sadržaj trebao biti usmjeren prema kulturi, jeziku, povijesti, običajima, obrazovanju i informiranju pripadnika nacionalne manjine. Ako se, međutim, medijski prostor pretvara u ideološku platformu za napade na Katoličku crkvu, Domovinski rat, hrvatske branitelje, konzervativne vrijednosti i samu ideju slobodne hrvatske države, tada se mora postaviti pitanje: financira li se još uvijek manjinska kultura ili se financira politički aktivizam?

To pitanje nije napad na Srbe u Hrvatskoj. To pitanje nije napad na manjinska prava. To je pitanje odgovornosti prema svakom građaninu koji puni državni proračun.

Porezni obveznici imaju pravo na transparentnost

Hrvatski građani danas teško žive. Umirovljenici prebrojavaju svaki euro. Mnoge obitelji teško plaćaju režije, hranu, kredite i školovanje djece. Bolnice, škole, vrtići i lokalna infrastruktura stalno vape za dodatnim ulaganjima.

U takvim okolnostima svaka proračunska kuna, odnosno svaki euro, mora biti pod povećalom.

Ako država može strogo kontrolirati male obrtnike, OPG-ove, udruge i građane, tada mora jednako strogo kontrolirati i velike korisnike proračunskog novca. Ne može vrijediti pravilo da se za jedne traži svaki račun, svaka potvrda i svaka stavka, dok se drugima milijunski iznosi odobravaju gotovo automatski i bez ozbiljne javne rasprave.

Posebno je problematično ako se sredstva iz godine u godinu povećavaju, a javnost nema jasan uvid u stvarni učinak, sadržaj i opravdanost takvih potpora.

Sloboda medija ne znači pravo na državni novac bez odgovornosti

Novosti, Vida TV i svaki drugi medij imaju pravo pisati, govoriti i uređivati sadržaj u skladu sa svojim svjetonazorom. Sloboda medija jedno je od temeljnih demokratskih prava.

Ali sloboda medija ne znači i automatsko pravo na milijunsko financiranje iz državnog proračuna.

Privatni mediji, lokalni portali, braniteljski portali i neovisni novinari svakodnevno se bore za opstanak. Mnogi od njih ne dobivaju gotovo ništa, iako godinama čuvaju sjećanje na Domovinski rat, prate rad braniteljskih udruga, komemoracije, obljetnice, obitelji poginulih i nestalih te teme od javnog interesa.

Zato se s pravom postavlja pitanje: zašto jedni moraju preživljavati na tržištu, donacijama i entuzijazmu, dok drugi imaju sigurnu državnu financijsku pozadinu?

Ako je odgovor “zato što je riječ o manjinskom mediju”, tada sadržaj toga medija mora biti jasno vezan uz manjinsku kulturu, jezik i identitet. Ako sadržaj postaje opća politička platforma, onda se pravila moraju mijenjati.

Plenkovićeva Vlada mora odgovoriti na jednostavno pitanje

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i saborski zastupnici moraju javno odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja.

Tko točno odlučuje o ovim sredstvima?

Po kojim se kriterijima ona dodjeljuju?

Tko provjerava jesu li programi doista u skladu s namjenom?

Postoje li sankcije ako se javni novac koristi za sadržaje koji nemaju veze s kulturnom autonomijom nacionalne manjine?

I najvažnije: zašto hrvatski porezni obveznici moraju financirati medije čiji sadržaj velik dio javnosti doživljava kao napad na vjeru, Domovinski rat i hrvatski identitet?

To nisu pitanja za ideološku svađu. To su pitanja financijske odgovornosti, političke higijene i poštovanja prema građanima.

Zaštititi manjine, ali i zaštititi javni novac

Hrvatska mora ostati država koja štiti prava nacionalnih manjina. To je obveza, ali i znak političke zrelosti. Srpska, bošnjačka, mađarska, talijanska, češka, slovačka, romska i sve druge manjine imaju pravo na svoj jezik, kulturu, obrazovanje, običaje i medije.

No upravo zato sredstva za manjine ne smiju biti talac političkih interesa, ideoloških platformi ili povlaštenih mreža.

Novac namijenjen manjinama mora ići u programe koji stvarno čuvaju manjinsku kulturu. U škole jezika, kulturna društva, izdavaštvo, folklor, povijesne projekte, dokumentarne sadržaje, književnost, arhive, mlade, lokalne zajednice i stvarne potrebe pripadnika manjina.

Ne smije se dogoditi da se pod oznakom kulturne autonomije financira politički aktivizam koji vrijeđa većinski narod, vjeru, branitelje i državu iz čijeg se proračuna financira.

Vrijeme je za reviziju i nova pravila

Zato je nužno provesti neovisnu reviziju financiranja Novosti, Vida TV-a i svih velikih korisnika sredstava namijenjenih nacionalnim manjinama. Ne zato da se nekome zabrani govoriti, nego da se utvrdi troši li se javni novac zakonito, namjenski i opravdano.

PETICIJU MOŽETE POTPISATI OVDJE

Potrebna su jasna pravila.

Sredstva za manjinske medije moraju biti vezana uz očuvanje manjinskog identiteta, jezika, kulture i informiranja pripadnika manjine. Sadržaji koji izlaze iz tog okvira mogu postojati, ali neka se financiraju tržišno, donacijama, pretplatama ili političkim fondovima, a ne novcem poreznih obveznika.

Tako se štite i manjine i većina. Tako se štiti i sloboda govora i odgovornost. Tako se štiti demokracija.

Proračun za 2027. mora biti trenutak istine

Proračun za 2027. godinu bit će nova prilika da se ova tema konačno otvori bez skrivanja iza birokratskih formulacija. Saborski zastupnici moraju znati za što glasaju. Vlada mora objasniti kome i zašto daje novac. Javnost mora imati uvid u svaku stavku.

Nije sporno da Hrvatska financira manjinske programe. Sporno je ako se novac namijenjen manjinskoj kulturi koristi za političke obračune, ideološku propagandu i vrijeđanje vrijednosti onih koji taj isti proračun pune.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković mora zato učiniti ono što je odavno trebalo učiniti: zaustaviti netransparentno financiranje, provesti reviziju, zaštititi sredstva za stvarne manjinske potrebe i uvesti jasne sankcije za zlouporabu javnog novca.

Jer novac poreznih obveznika nije ničija privatna blagajna.

To je novac građana Republike Hrvatske.