UGP, SMOi i Inicijativa paušalnih obrtnika pokrenuli peticiju protiv novih nameta: U jednom danu prikupljeno 8.500 potpisa

Udruga Glas poduzetnika (UGP), zajedno s Udrugom Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) i Inicijativom paušalnih obrtnika, pokrenula je peticiju pod nazivom „Ne novim nametima!“ kojom zahtijevaju zaustavljanje povećanja troškova za paušalne obrtnike, male poduzetnike i iznajmljivače bez prethodne procjene učinaka i stvarnog dijaloga s onima na koje se takve mjere odnose. U nešto više od 24 sata peticija je prikupila 8.500 potpisa.

Paket mjera koji je Vlada predstavila kao antiinflacijski izazvao je brojne reakcije među poduzetnicima, obrtnicima i iznajmljivačima, a Udruga Glas poduzetnika peticiju je uputila Vladi Republike Hrvatske.

Zahtjevi upućeni Vladi i nadležnim ministarstvima

Peticija je dostavljena Vladi Republike Hrvatske te ministarstvima financija, gospodarstva, rada, turizma, pravosuđa i zdravstva. Inicijativa se poziva na članak 46. Ustava Republike Hrvatske, kojim je građanima zajamčeno pravo podnošenja predstavki i prijedloga državnim tijelima.

Pokretači peticije ističu kako se mjere koje povećavaju porezna, doprinosna ili administrativna opterećenja za paušalne obrtnike, male poduzetnike i iznajmljivače ne bi smjele donositi bez prethodne analize njihovih posljedica i bez uključivanja sektora u proces donošenja odluka.

„Paušalni obrtnici i mali poduzetnici nisu državni bankomat. Oni rade, stvaraju prihod, podmiruju svoje obveze i pune proračun. Proračunske manjkove ne smije se trajno zatvarati preko leđa onih koji posluju zakonito“, poručuju organizatori peticije.

Protiv povećanja davanja bez javne rasprave

Među glavnim zahtjevima peticije nalazi se prijedlog da se ukupni troškovi paušalnih obrtnika, malih poduzetnika i iznajmljivača ne povećavaju za više od 10 posto godišnje bez prethodno objavljene procjene učinaka i provedbe kvalitetnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

Posebna pozornost usmjerena je na najavljene izmjene sustava paušalnog oporezivanja koje bi, prema podacima koje navode inicijatori, državnom proračunu trebale donijeti oko 60 milijuna eura dodatnih prihoda.

Istodobno upozoravaju kako bi najveći teret tih promjena snosili obrtnici koji posluju u najvišem razredu paušalnog oporezivanja, odnosno oni s godišnjim prometom između 50.000 i 60.000 eura.

Prema izračunima koje iznose organizatori, godišnja davanja za taj razred porasla bi s 4.571,74 eura na 8.324,67 eura, što predstavlja povećanje od 82 posto. Pritom naglašavaju kako je riječ o ostvarenom prometu, a ne o zaradi ili profitu obrtnika.

„Mjera kažnjava rast, a predstavlja se kao antiinflacijska. Veći troškovi poslovanja neminovno završavaju u višim cijenama proizvoda i usluga“, upozoravaju.

Zahtjev za transparentnim analizama prije novih mjera

Potpisnici peticije traže da se prije svake porezne ili regulatorne promjene javno objavi procjena njezinih mogućih posljedica na cijene, zapošljavanje, razinu plaća, investicije, opstanak malih poslovnih subjekata, lokalne zajednice i državni proračun.

Podsjećaju kako postojeći zakonodavni okvir već predviđa procjenu učinaka propisa te savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, smatrajući da takva praksa treba postati pravilo, a ne iznimka.

„Poduzetnici nisu protiv reda, nadzora ni plaćanja poreza. Protive se tome da se svaki problem države rješava istom porukom – poduzetniče, plati još“, ističu organizatori.

Uz navedeno, traže da svako novo financijsko opterećenje bude popraćeno odgovarajućim rasterećenjem u drugom segmentu poslovanja te da se osigura stabilan i predvidiv regulatorni okvir.

Upozorenje na posljedice za građane i gospodarstvo

Pokretači peticije ističu kako posljedice povećanja troškova ne osjećaju samo poduzetnici i obrtnici, već i građani.

„Kada se malom poduzetniku povećaju troškovi, posljedice snose kupci kroz više cijene, korisnici kroz manji izbor i slabiju uslugu, radnici kroz manje mogućnosti za rast plaća i nova zapošljavanja, obitelji kroz nesigurnost prihoda te lokalne zajednice kroz zatvaranje obrta, trgovina i malih tvrtki“, navodi se u peticiji.

Organizatori upozoravaju da gašenje malih poslovnih subjekata dugoročno ne donosi veće prihode državi, već može rezultirati smanjenjem poreznih prihoda, manjim iznosima doprinosa i manjim brojem aktivnih poduzetnika na tržištu.

Oglasila se i Hrvatska obrtnička komora

Povodom Vladinih mjera reagirala je i Hrvatska obrtnička komora, koja je poručila kako paušalni obrtnici nisu uzrok inflacije te da povećanje njihovih financijskih opterećenja neće dovesti do smanjenja cijena hrane, energenata niti drugih osnovnih životnih troškova.

S druge strane, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković naglasio je da se antiinflacijski paket Vlade temelji na načelima „solidarnosti i pravednosti“.

Ipak, velik broj potpisa prikupljenih u vrlo kratkom roku pokazuje da među malim poduzetnicima, obrtnicima i iznajmljivačima postoji izražena zabrinutost zbog smjera porezne politike i mogućih novih financijskih opterećenja.

Organizatori ističu kako cilj njihove inicijative nije izbjegavanje poreznih obveza, već uspostavljanje razumnog, predvidivog i razmjernog odnosa države prema onima koji rade, ulažu, zapošljavaju i pune državni proračun.

„Ne novim opterećenjima preko leđa malih. Da stabilnim pravilima, manje administracije i poštenijem odnosu prema poduzetnicima“, zaključuju.