IN MEMORIAM

Sjećanje na dr. Juraja Njavru: Legendarni vukovarski kirurg koji je ostao uz ranjenike do posljednjeg dana obrane

Prije osamnaest godina preminuo je dr. Juraj Njavro – legendarni vukovarski kirurg, heroj vukovarske bolnice i obrane Vukovara te prvi ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata

Sjećanje na dr. Juraja Njavru: Legendarni vukovarski kirurg koji je ostao uz ranjenike do posljednjeg dana obrane
Foto: Arhiva PHB

Prije osamnaest godina, 15. rujna 2008., preminuo je dr. Juraj Njavro, legendarni vukovarski kirurg, jedan od simbola otpora i humanosti tijekom obrane Vukovara te čovjek koji je svojim djelovanjem ostavio dubok trag u stvaranju i obrani moderne hrvatske države.

Dr. Juraj Njavro rođen je 2. srpnja 1938. godine u Cerovici, u općini Neum u Bosni i Hercegovini. Nakon završene srednje škole upisao je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao medicinu. Specijalizirao je opću kirurgiju i završio poslijediplomski studij, a 1969. godine započeo je raditi u Medicinskom centru Vukovar.

Rat ga je zatekao na mjestu šefa vaskularne kirurgije vukovarske bolnice. Tijekom bitke za Vukovar i višemjesečne opsade grada obnašao je dužnost zapovjednika ratnog saniteta općine Vukovar. U najtežim danima, kada je grad bio izložen svakodnevnim napadima, dr. Njavro nije napuštao svoje ranjenike. Osim brojnih kirurških zahvata, sudjelovao je u organizaciji zbrinjavanja i njege ranjenika te je zajedno s ostalim djelatnicima bolnice dijelio njihovu sudbinu sve do sloma obrane grada.

Nakon okupacije Vukovara uhićen je i odveden u logor u Sremsku Mitrovicu, gdje je zajedno s brojnim vukovarskim braniteljima i civilima bio izložen maltretiranju i zlostavljanju. Protiv njega je bila pripremljena i optužnica za rušenje SFRJ. Nakon razmjene zarobljenika odlazi u Zagreb, gdje ubrzo počinje raditi u bolnici u zagrebačkoj Dubravi na odjelu kirurgije.

Na parlamentarnim izborima 1992. godine izabran je za zastupnika u Hrvatski sabor. Saborski zastupnik bio je u tri mandata, a tijekom političke karijere obnašao je i dužnosti ministra zdravstva te ministra za humanitarna pitanja.

U prosincu 1997. godine, u Vladi Zlatka Mateše, dr. Njavro postaje prvi ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Na toj je dužnosti ostao do isteka mandata, 27. siječnja 2000. godine. Uz dr. Franju Tuđmana i Gojka Šuška, ubraja se među najzaslužnije za osnivanje i ustrojavanje Ministarstva hrvatskih branitelja.

Umirovljen je krajem 2003. godine, no ni tada nije prestao djelovati. Ostao je aktivno angažiran, osobito na pitanjima prava i skrbi za hrvatske ratne vojne invalide i hrvatske branitelje.

Bio je predsjednik Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca Domovinskog rata 1990.–1991., a kao svjedok optužbe sudjelovao je u postupku protiv ratnog zločinca Veselina Šljivančanina i drugih optuženih za zločine počinjene nakon pada Vukovara.

Svoja iskustva iz zatočeništva u srpskim koncentracijskim logorima opisao je u knjizi „Glava dolje, ruke na leđa“, koja svjedoči o stradanju hrvatskih branitelja i civila u zarobljeništvu.

Za svoj rad, hrabrost i doprinos Hrvatskoj primio je brojna odličja i priznanja. Među njima se posebno ističu priznanje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu „Medicina – za humanost i etičnost“, Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske te Red kneza Domagoja s ogrlicom.

U hrvatskoj javnosti ostao je zapamćen kao legendarni vukovarski kirurg i heroj vukovarske bolnice, čovjek koji je u najtežim trenucima ostao uz svoje ranjenike i sugrađane. Bio je aktivni sudionik stvaranja moderne hrvatske države, a svojim je djelovanjem dao izniman doprinos hrvatskoj neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti, promicanju hrvatskih vrijednosti i interesa te humanitarnom djelovanju.

Dr. Juraj Njavro preminuo je 15. rujna 2008. godine. Pokopan je na zagrebačkom Mirogoju uz najviše državne počasti.

Njegovo ime i djelo danas su trajno povezani s Vukovarom i vukovarskom bolnicom. Uvažavajući njegov doprinos tijekom Domovinskog rata, kao i njegovu aktivnu ulogu zastupnika u Hrvatskom saboru i ministra zdravstva, usmjerenu osobito na skrb o hrvatskim braniteljima, Vlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici održanoj 25. kolovoza 2022. godine Odluku o promjeni naziva Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar u Nacionalnu memorijalnu bolnicu „Dr. Juraj Njavro“ Vukovar.

Time je ime čovjeka koji je u najtežim danima ostao uz Vukovar i njegove ranjenike trajno upisano u povijest grada kojemu je posvetio velik dio svog života.

Dr. Juraj Njavro – liječnik, kirurg, branitelj, zatočenik, političar i, prije svega, čovjek koji nije napustio svoj Vukovar kada je bilo najteže.

Izvor:PHB

Više iz kategorije: IN MEMORIAM

MIROSLAV PERIS – Vitez neba koji je život dao za Domovinu

MIROSLAV PERIS – Vitez neba koji je život dao za Domovinu

Rođen je 1. veljače 1961. godine u Karlovcu, gdje je odrastao, dok su njegovi obiteljski korijeni bili vezani uz Žumberak i Sošice.Još kao mladić odabra...

prije 20 h
14. rujna 1991. Zločini agresorske srpske vojske (Hrvatska Kostajnica) – Srbija organizirala 50 koncentracijskih logora za Hrvate Najčitanije

14. rujna 1991. Zločini agresorske srpske vojske (Hrvatska Kostajnica) – Srbija organizirala 50 koncentracijskih logora za Hrvate

14. rujna 1991. obilježava pad Hrvatske Kostajnice. Čitajte o zločinima srpske agresorske vojske, odvođenju Hrvata u 50 logora i strašnim patnjama civila.

prije 1 dana
13. RUJNA 1991. – ZAROBILI SU IH ŽIVE, A ZATIM LIKVIDIRALI: Osam ljudi ubijeno tijekom noći u Donjem Hrastovcu

13. RUJNA 1991. – ZAROBILI SU IH ŽIVE, A ZATIM LIKVIDIRALI: Osam ljudi ubijeno tijekom noći u Donjem Hrastovcu

U noći 13. rujna 1991. u Donjem Hrastovcu likvidirano je osam zarobljenih ljudi, policajaca i civila, nakon pada Hrvatske Kostajnice. Saznajte detalje zločina, ekshumacije i sudskog procesa.

prije 1 dana
„Putevima vjere ratnika“ danas u Solinu i Sinju u spomen na Petrušića i Šarića

„Putevima vjere ratnika“ danas u Solinu i Sinju u spomen na Petrušića i Šarića

Hodočašće „Putevima vjere ratnika“ odaje počast Marinku Petrušiću i Mladenu Šariću u Solinu i Sinju. Saznajte više o braniteljima poginulim u Borovu Selu 1991. i humanitarnoj pomoći.

prije 3 dana
Zapovjednik II. bojne HOS-a Stojan Vujnović stradao 11. rujna 1992. u Bosanskoj Posavini

Zapovjednik II. bojne HOS-a Stojan Vujnović stradao 11. rujna 1992. u Bosanskoj Posavini

Analiza smrti Stojana Vujnovića, zapovjednika II. bojne HOS-a, koji je stradao 11. rujna 1992. u Bosanskoj Posavini. Detalji o njegovom ratnom putu i nerazjašnjenom ubojstvu.

prije 4 dana
U SEDMOM MJESECU TRUDNOĆE UBIJENA U KARLOVCU: Granata je usmrtila Mandu i nerođeno dijete – nitko nije odgovarao Najčitanije

U SEDMOM MJESECU TRUDNOĆE UBIJENA U KARLOVCU: Granata je usmrtila Mandu i nerođeno dijete – nitko nije odgovarao

Sjećanje na Mandu Prašin, trudnicu ubijenu u Karlovcu 1993. godine. Granata je usmrtila nju i nerođeno dijete, a za ovaj zločin nitko nikada nije odgovarao. Potresna priča.

prije 5 dana
Preminuo Branko Polić – vijećnik, branitelj, glazbenik i čovjek predan svome kraju

Preminuo Branko Polić – vijećnik, branitelj, glazbenik i čovjek predan svome kraju

Preminuo je Branko Polić, istaknuti vijećnik, dragovoljac Domovinskog rata i poznati glazbenik. Ostavio je dubok trag u zajednici Pleterničkog kraja.

8. 9. 2026.
RATNI ZLOČINI BEZ PRAVOMOĆNOG EPILOGA – 38. nastavak  Ubojstvo obitelji Kozbašić u Petrinji: oslobađajuća presuda je ukinuta, pravomoćnog epiloga nema

RATNI ZLOČINI BEZ PRAVOMOĆNOG EPILOGA – 38. nastavak Ubojstvo obitelji Kozbašić u Petrinji: oslobađajuća presuda je ukinuta, pravomoćnog epiloga nema

Tri desetljeća nakon ubojstva obitelji Kozbašić u Petrinji, pravomoćne presude nema. Oslobađajuća presuda je ukinuta, a suđenje se ponavlja.

7. 9. 2026.
ZVONA SU SE VRATILA U ZRIN: Dragovoljci i veterani na 83. obljetnici genocidnog stradanja Zrinjana

ZVONA SU SE VRATILA U ZRIN: Dragovoljci i veterani na 83. obljetnici genocidnog stradanja Zrinjana

Pod starom zrinskom utvrdom ponovno su se zavijorile hrvatske i braniteljske zastave. Članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike...

7. 9. 2026.
Srebreno 7. rujna 1992. – poginuo pričuvni policajac Sabit Bićo

Srebreno 7. rujna 1992. – poginuo pričuvni policajac Sabit Bićo

Sjećanje na Sabita Bića, pričuvnog policajca MUP-a, koji je poginuo 7. rujna 1992. u Srebrenom tijekom borbene zadaće. Prisjećamo se žrtve u Domovinskom ratu.

7. 9. 2026.
Vrbovljani 6. rujna 1991. – posljednji trag mladog „Tigra“ Dine Kunića

Vrbovljani 6. rujna 1991. – posljednji trag mladog „Tigra“ Dine Kunića

Saznajte priču o Dini Kuniću, mladom pripadniku Tigrova nestalom 6. rujna 1991. u Vrbovljanima. Njegova sudbina još nije razjašnjena, ali sjećanje živi kroz memorijal.

6. 9. 2026.

Prikazano 11 od 1061 članaka.